Ovom prilikom položeno je cvijeće, proučena fatiha, a skupu su se obratili i neki od preživjelih logoraša.
Predsjednik Saveza logoraša u BiH Murat Tahirović kazao je Feni da se na obilježavaju ovog događaja okupilo oko 500 bivših logoraša.
Bili su prisutni predstavnici Udruženja logoraša iz Unsko -sanskog i drugih kantona, kao i Udruženja majke Srebrenice i Žepe i Žene žrtve rata.
Iako pozvani na obilježavanje 17 godina od zatvaranja ovog zloglasnog logora nisu stigli predstavnci vlasti BiH i Federacije BiH. Skupu je jedino prisustvovao izaslanik potpredsjednika Federacije Mirsada Kebe.
Zatvaranje logora Manjača se obilježava od 1999. godine u cilju da se ne zaboravi sve ono što se tokom rata u BiH dešavalo u logoru.
U logoru "Manjača" 1991. godine prvo su bili zatvoreni Hrvati iz R Hrvatske, a 1992. u logoru su ih naslijedili Bošnjaci i Hrvati s područja općina Prijedor, Sanski Most, Bosanski Novi, Ključ, Bosanska Krupa, Bosanska Dubica i drugih mjesta koji su gravitirali području Manjače.
Ne postoje tačni podaci o tome koliko je zarobljenika prošlo kroz logor "Manjača". Prema zvaničnim podacima bh. sudskih organa i Tribunala, kroz ovaj logor je prošlo je 4.000 do 5.000 ljudi.
Posljednja skupina zatočenika iz logora Manjača puštena je na slobodu 18. decembra 1992. Taj je logor bio četrnaest mjeseci jedno od najužasnijih mjesta za koje je znao cijeli svijet a ništa nije mogao učiniti. U ljeto 1992. slike zatočenih mladića zgranule su svijet. Punih pedeset godina poslije nacističkih zločina koncentracijski logori ponovno su postali europska svakodnevica.
Prema podacima Međunarodnog Crvenog križa u ljeto 1992. broj zatvorenika dosegnuo je brojku od 3,700 zatočenika.
