"Administracija ima specifičan pristup angažiranju u jugoistočnoj Evropi. Mi imamo viziju demokratske, miroljubive i prosperitetne regije i vjerujemo kako put ostvarenja te vizije za jugoistočnu Evropu vodi kroz integraciju u evropske političke i gospodarske institucije", rekao je pomoćnik državne tajnice za Evropu Philip Gordon u govoru na Sveučilištu Harvard, koji je u ponedjeljak objavio State Department.
Regija jugoistočne Evrope je od vitalnog značaja za budućnost Evrope i zato je u središtu pažnje i subjekt stalnoga, intenzivnog angažmana Obamine administracije, kazao je Gordon.
"Stabilizacija i integracija u Evropu područja od Jadrana do Crnog mora važan je cilj vanjskopolitičkog programa ove administracije", istakao je.
Također je ponovio prednost SAD-a konceptu "nedjeljive sigurnosti" u cijeloj Evropi, uključujući i Jugoistok, te ključnu važnost partnerstva s "jakom i sigurnom Evropom" za sigurnost i blagostanje SAD-a.
Tri strateška cilja Obamine administracije u odnosu na Evropu, po njegovim su riječima, "saradnja u suočavanju s globalnim izazovima, obnova konstruktivnijih odnosa s Rusijom i dovršetak historijskog posla izgradnje demokratske, prosperitetne, ujedinjene i sigurne Evrope".
Govoreći o teškoj prošlosti ratova i sukoba na jugoistoku Evrope, Gordon je kazao kako su se i drugi dijelovi Evrope suočavali sa sličnim izazovima, te da se iskustva zapadne Evrope nakon Drugoga svjetskog rata podudaraju s iskustvima istočne Evrope nakon hladnog rata.
"Rješenje leži u transnacionalnoj saradnji i institucijama koje garantuju prava građana, promovišu gospodarske slobode, osiguravaju nepovredivost granica, te osiguravaju pouzdan forum za mirno rješavanje sporova", rekao je Gordon.
Ocijenivši da je regija jugoistočne Evrope "ostvarila ogroman napredak", te da je nakon decenije teškog rada ostvarena "dramatična politička i društvena preobrazba", Gordon je istakao da su zemlje regije sada na putu u "evropsku zajednicu političkih i ekonomskih sloboda".
Govoreći o napretku zemlja jugoistočne Evrope prema članstvu u Evropskoj uniji, on je na prvom mjestu istakao Hrvatsku, kao zemlju koja je daleko odmakla u pristupnim pregovorima s EU-om a 2009. je postala članica NATO-a, zajedno s Albanijom.
Istakao je da je Makedonija kandidat za članstvo u EU, ta da su Srbija i Albanija podnijele molbe za članstvo. Također je govorio o integraciji u NATO, pozivu u članstvo Makedoniji, čim se riješi spor oko imena s Grčkom, te članstvo Crne Gore u Akcijskom programu za članstvu u NATO-u.
Philip Gordon je kao primjer napretka posebno istakao "dramatične promjene u odnosima SAD-a i Srbije u proteklom desetljeću", od bombardovanja prije deset godina do posjeta potpredsjednika Joe Bidena 2009. i izražene spremnosti za partnerstvo, te za američku potporu Srbiji na putu u EU i NATO.
Gordon je ukazao na problem nespremnosti političkih čelnika u Bosni i Hercegovini za nužne promjene u zadnje tri godine, što dovodi do zaostajanja zemlje na putu u EU i NATO. Istakao je spremnost SAD-a da u saradnji se EU-om "pomogne BiH na daljnjem putu".
Kosovo je istakao kao primjer postignuća ostvarenog u kratkom vremenu, pohvalivši "ogroman napredak u učvršćenju demokratcije, promicanju pomirenja, te konstruktivnoj ulozi u regionalnoj i međunarodnoj gospodarskoj saradnji".
Gordon je naglasio da, iako Međunarodni sud pravde (ICJ) tek treba donijeti svoje savjetodavno mišljenje o neovisnosti Kosova, da "SAD ostaje predan suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kosova", koje je do danas priznalo 65 zemalja.
Pomoćnik američke državne tajnice za Evropu govorio je i o "ulozi regionalnih sila, posebno Grčke i Turske" u razvoju i političkoj integraciji jugoistočne Evrope.
Posebno je priznanje odao "grčkoj viziji postizanja pune integraciju Balkana u Evropu do 2014., sto godina nakon početka Prvoga svjetskog rata", nazivajući to "divnim ciljem". Također je ukazao na važnost rješenja spora između Grčke i Makedonije oko imena potonje, što je zapreka ulasku Makedonije u EU i NATO.
Uz potvrdu američke potpore ulasku Turske u EU, Gordon je ukazao na važnost rješavanja spora grčke i turske zajednice na Kipru, uz podršku Atine i Ankare, u interesu dugoročne stabilnosti i napretka cijele regije.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
