Oaza mira, divljine i rike jelena nadomak Sarajeva
Kiša i nevrijeme nisu spriječili desetke jelena lopatara da poziraju pred objektivom našeg fotoreportera. Kao da su znali da ćemo u tom trenutku doći, jeleni su pohrlili iz šume i ukazali se na prostranoj dolini.
Tek nekolicina građana Sarajeva zna da se u njihovoj neposrednoj blizini nalazi ova oaza mira u kojoj stanuju jeleni lopatari. Nažalost, ratni period i krivolovstvo doveli su na rub nestanka mnoge vrste divljači. Na tom rubu bio je i jelen lopatar koji je prije '91. bio omiljena lovna divljač u bivšoj Jugoslaviji. No, više nije tako. Već osam godina, zahvaljujući nekolicini entuzijasta, borova i hrastova šuma u Rakovici dom je desetaka košuta, jelena i njihovih potomaka, kojih je iz godine u godinu sve više.
U ovo 190 hektara veliko ograđeno stanište grupa od 75 jelena došla je iz hrvatske Čazme zahvaljujući Komunalnom javnom preduzeću Sarajevo-šume. Bilo je to 2004. godine.
"Trend širenja uzgajališta jelena lopatara najizraženiji je u Americi, Kanadi i Australjii. Uzgajalište u Rakovici u blizini Sarajeva proteže se na 190 hektara ograđene površine i na nadmorskoj visini od 560 do 700 metara", kaže Zejnil Berilo, direktor Sarajevo-šuma.
Kvalitetno i zdravo meso
Parenje jelena lopatara počinje 15. oktobra, a završava 15. novembra. Ženka se, ako iz bilo kojih razloga pobaci, može pariti u januaru i februaru.
"Košute se tele krajem juna, a mladi doje tri do četiri mjeseca. Košuta koja se oteli u ovom periodu iscrpljena je fiziološki i ukoliko su teške zime dolazi do ugibanja košute i teleta. Treba poduzeti biotehničke mjere, prihranjivati i košutu i tele", pojašnjava naš sagovornik.
Želja čelnih ljudi Sarajevo-šuma je bila da ovo matično stado bude reprocentar, da u našoj zemlji imamo 100 ovakvih uzgajališta. Cijena jednog jelena lopatara zavisi od spola, veličine i starosti. Iznosi od tri do 15 hiljada maraka.
"Zahvaljujući nama, danas jelena lopatara imamo u Busovači, Prozoru, Gornjem Vakufu, Kreševu i mislim u Varešu. Dobro bi bilo da u narednom periodu ljudi koji imaju zagrađenu površinu nabave jelene. Jelen nije zahtjevan u hrani, treba mu malo pitke vode", govori Berilo.
Meso jelena lopatara izuzetnog je kvaliteta i ne stvara masnoću. Meso lopatara je nekoliko puta skuplje nego meso ovce, koze ili goveda", dodaje Zejnil Berilo.
Njemačka, koja ima više od osam hiljada uzgajališta jelena lopatara, ne može zadovoljiti svoje potrebe i potražnju za ovim mesom.
Jeleni terapeuti
Uzgajalište u Rakovici građani mogu posjetiti svakog dana i uvjeriti se u bogatstvo koje im je nadohvat ruke.
"Pozivam direktore osnovnih i srednjih škola da učenike dovedu na uzgajalište na kojem imaju osiguran čas iz biologije, sigurnu i ograđenu površinu za rekreaciju i sportske aktivnosti. Pri tome su potpuno sigurni", naglašava Berilo.
Kako kaže naš sagovornik, jelen lopatar svojom ljepotom pozitivno utječe na zdravlje svakog posjetioca. Ljudi se, gledajući jelene, odmaraju.
"Mogu vam reći i ovo, jeleni su strašni terapeuti. Imao sam priliku uvjeriti se u ovu tvrdnju. Dolazili su ljudi za koje ja nisam znao da su s one strane zakona i jeleni su pobjegli od njih", kaže Berilo i dodaje:
"Onima, pak, koji imaju lijepu dušu, koji su dobronamjerni, jeleni prilaze. Ako dođe kriminalac, jeleni će pobjeći. Oni koji nisu dobronamjerni nisu dobrodošli".
Mjesto praktične nastave
Kroz uzgajalište će, kažu, pozitivno utjecati na razvoj, ljubavi prema šumi i životinjama.
"Šuma bez divljači je kao čovjek bez odjeće", kaže direktor Sarajevo-šuma.
U uzgajalištu još uvijek nedostaje jedna lovačka kuća koju će, nadaju se, sagraditi u narednom periodu.
"Mi u ovom dijelu želimo napraviti jednu oazu mira, gdje će ljudi dolaziti da se odmore, poslovni ljudi da pregovaraju, a ljubitelji prirode da uživaju", kaže Berilo.
U Rakovicu već idu studenti Prirodno-matematičkog, Veterinarskog i Poljoprivrednog fakulteta, gdje vrše praktičnu nastavu. Do sada su imali dva upada medvjeda koji su razvalili ogradu. Nisu pričinili štetu populaciji jelena.
"Imamo problema sa psima lutalicama koji upadaju na uzgajalište i najčešće napadaju telad", kaže Berilo.
Ambijent ove površine od 190 hektara ambijentalno se uređuje tako da građani Kantona Sarajevo i BiH mogu doći i vidjeti životinje, da mogu prošetati osam kilometara dugim stazama za šetnju.
"Sljedeća nam je aktivnost da nabavimo planinske bicikle i konje za jahanje, da posjetioci mogu doći i odmoriti se", kaže naš sagovornik.
Prije otprilike tri mjeseca Zejnil je dobio poziv policije sa Igmana. Naime, jedna žena gore je pronašla ranjenog zlatnog orla.
"Bio je ranjen, iscrpljen od gladi i gotovo na samrti. Uzeo sam ga, odnio kući i nahranio. Nakon mjesec dana odnio sam ga u uzgajalište, gdje smo mu napravili veći kavez. Naša je želja da ga na proljeće pustimo na lokalitet Treskavice gdje su viđena dva para. Ova vrsta je ugrožena i spašavanje jednog orla je veoma bitno", kaže Berilo.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
