Nuklearni otpad Hrvatske postaje problem BiH: 250.000 ljudi žrtve su političke odluke

Proces razgradnje i uklanjanja nuklearnog postrojenja (dekomisija) elektrane Krško trebala bi da počne za 50 godina i koštat će milijardu eura.

Vlasništvo nad ovom elektranom dijele Hrvatska i Slovenija, pa samim tim i sve poslove u vezi s radioaktivnim otpadom. Ove dvije države obavezale su se ugovorom da će Hrvatska do 2023. preuzeti svoj dio radioaktivnog otpada, jer NE Krško ima za to obavezu samo do isteka ove godine.

Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nueklearne elektrane Krško naručio je od EKONERG-a studiju utjecaja na okoliš odlagališta na Trgovskoj gori koja je završena u januaru ove godine.

Idejno rješenje projekta Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada planirano je do 2025. godine i koncipirano je premisom preuzimanja prostora bivšeg vojnog kompleksa.

U studiji je navedeno da odlagalište nukleranog otpada nije predmet studije te da se pogon odlagališta ne predviđa prije 2060. godine.

Sav zaprimljeni otpad iz NE Krško i sa teritorije Hrvatske bit će pripremljen za skladištenje jer na lokaciji nije predviđena i njegova odbrada.

Dugoročno skladište je armirano-betonska građevina, tlocrtne površine 6330 metara kvadratnih i visine 17,2 metra, a njena namjena je skladištenje nuklearnog otpada iz NE Krško. Ukupan kapacitet skladišta je 2420 spreminka od armiranog betona.

Namjena je u njih skladištiti polovinu nuklearnog otpada iz NE Krško nastalog do 2023. godine, a svaki od spremika bit će kockastog oblika maksimalne mase 15 tona.

Nakon zatvaranja odlagališta predviđena je aktivna institucionalna kontrola lokacije u trajanju od najmanje 50 godina. Radi se o dvije vojne lokacije u hrvatskoj Općini Dvor "Zrinska gora" i "Čerkezovac".

U studiji je navedeno da se lokacija planiranog zahvata nalazi izvan područja ekološke mreže na udaljenosti od 600 metara od područja značajnog za dolinu rijeke Une.

Također je istaknuto i da Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada neće imati nepokretne izvore emisija u zrak te da nuklearni otpad koji bude dopremljen na lokaciju centra neće biti u tekućoj ili plinovitoj formi već da će biti pripremljen.

Hrvatska strana tvrdi i da ne postoji opasnost od izlijevanja tekućeg radioaktivnog otpada te da voda može biti kontaminirana samo u manjoj mjeri kao rezultat dekontaminacijskog procesa kroz koji prolaze radnici u skladištu.

Ističu i kako je hidrografski relevantna prednost područja lokacije Čerkezovac njena hipsometrijska istaknutost jer upravo ona predstavlja najvišu tačku čitavog istočnog dijela Trgovske gore.

Kako jonizirajuće zračenje utječe na zdravlje ljudi

Radioaktivno zračenje može narušiti funkcioniranje tkiva ili organa i može uzrokovati crvenilo kože, gubitak kose, opekline što je pravilo pri višim dozama.

U studiji je navedeno da ako je doza zračenja niska ili se isporučuje kroz dugo vremensko razdoblje je rizik znatno manji jer postoji veća "mogućnost popravljanja štete", iako i dalje postoji rizik od dugoročnih posljedica poput karcinoma koji se mogu pojaviti čak desetljećima kasnije.

Opasnost je i za trudnice jer izloženost zračenju može uzrokovati oštećenje mozga kod fetusa, a kasnije i rak u ranom djetinjstvu.

Na nekoliko mjesta u studiji se napominje da odlagalište nije bilo predmet istraživanja.

Pozicija Bosne i Hercegovine

Zastupnik NES-a u Parlamentu BiH Jasmin Emrić za Klix.ba govorio je o problematici odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

"Oni uspostavljaju centar što znači da se tu planira i dugoročno skladištenje, a tako je programom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđeno da je Trgovska gora preferentno mjesto za odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada. To zapravo znači da se ne radi samo o skladištu već o Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada što uključuje i dugoročno odlaganje jer u Strategiji koja je usvojena 2014. godine predviđeno je postupna nadogradnja tog centra", kazao je Emrić.

Prije svega svako skladišteno odlagalište je u suštini nuklerano postrojenje. To je jedan sigrnosni objekat koji se radi po posebnim pravilima i zbog toga se izbor lokacija vrši po deset kriterija jer se radi o najopasnijem otpadu. Te kriterije Hrvatska nije ispoštovala jer se radi o političkoj odluci koju je donijela 1999. godine da Trgovsku goru proglase preferentnu lokaciju.

Hrvatska je prvobitno imala sedam, pa četiri lokacije za izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada, da bi se na kraju fokusirali isključivo na Trgovsku goru jer tu lokaciju nije imao ko zastupati u Saboru.

"Sve ostale lokacije kao Psunja ili Moslavačka gora imali su zastupnike u Saboru koji nisu dozvoljavali uopće da se raspravlja o tim lokacijama tako da je Trgovska gora ostala kao politički nebranjena lokacija i time najpogodnija da Hrvatska baš tu na granici sa BiH izgradi odlagalište. Najmanja je za njih politička šteta i u svakom smislu će biti najmanja šteta u privrednom i ekonomskom smislu", naglašava Emrić.

Podsjeća da je svako odlagalište nuklearnog otpada trajna sigurnosna prijetnja.

"Period razgradnje nukleranog otpada je još uvijek neutvrđen. Imamo primjer Švedske koja nakon 50 godina ima problema sa odlagalištem nuklearnog otpada kao i Njemačka jer su te bakarne bačve korodirale. Ovdje se radi o formalnom pristupu Hrvatske koja želi samo formalno ispuniti uslove kojima ih obavezuje ESPO konvencija da nas kao pogođenu stranu pozovu da izrazimo svoju zainteresiranost da sudjelujemo", smatra Emrić.

Navodi kako BiH već ima jedno slično iskustvo kada je Hrvatska radila Strategiju odlaganja radioaktivnog otpada te da hrvatske vlasti ni tada našu zemlju nisu suštinski uključile u proces.

"Oni ovo područje uopće ne tretiraju u svojim strateškim dokumentima. Ne očekujem da će nas uvažiti već se moramo pripremiti da se posredstvom ESPO konvencije borimo za zaštitu interesa BiH. Pravna bitka nam predstoji", ističe.

Smatra zastupnik NES-a i da će BiH u tom procesu morati angažovati međunarodne eksperte koji su radili na sličnim projektima jer BiH nema dovoljno takvih stručnjaka.

Izgradnjom kompleksa za zbrinjavanje radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori bilo bi ugroženo stanovništvo Sjeverozapadne BiH. Radi se o 250.000 ljudi.

"Dovoljno je da imate samo markicu da se tu nalazi nuklearno postrojenje i time se umanjuje perspektiva područja. Sve općine u slivu rijeke Une, a i građani općina Dvor, Petrinje i Kostajnice se protive izgradnji toga, ali Hrvatska tu očigledno ima najveći finansijski interes da po svaku cijenu zbrine radioaktivni otpad iz NE Krško. I kada se bude razgrađivala NE Krško, oni i taj otpad namjeravaju dovesti u Čerkezovac. Dakle iz Slovenije", objasnio je Emrić.

Ističe kako je opasnost skladištenja nukleranog otpada vidljiva iz činjenice da je je lokacija brižljivo birana tako da ima najmanju štetu za građane Hrvatske.

Kako će se život na pograničnim područjima BiH organizirati uz činjenicu da se vrlo blizu nalazi odlagalište nuklearnog otpada, vlasti u Hrvatskoj previše ne zanima.