NSRS uskoro razmatra "pojave od interesa": Ko razgrađuje pravni poredak manjeg bh. entiteta?
Posljednji takav izvještaj koji potpisuje predsjednik Ustavnog suda RS-a Džerard Selman od 21. decembra 2022. godine podijeljen je u šest dijelova.
Istaknuto je kako Ustavni sud RS-a prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o tome obavještava najviše organe RS-a o stanju i problemima u toj oblasti te daje mišljenje ili prijedloge za eventualno donošenje zakona ili drugih mjera zaštite vitalnih nacionalnih interesa, zakonitosti ili zaštite prava građana.
Ustavni sud RS-a do sada je takva obavještenja NSRS-u dostavio u šest navrata 1996., 1999., 2001., 2005., 2011. i 2013. godine.
Ovoga puta, sud dostavlja obavještenja o najznačajnijim pojavama u periodu od 2013. do 2022. godine.
Tako je Ustavni sud RS-a utvrdio da se događaju povrede ustavnih principa kada NSRS kao zakonodavni organ, prenese na Vladu RS-a svoju obavezu da uređuje i obezbjeđuje određenu pravnu materiju te da se krši ustavni princip kada opšti akti stupaju na snagu danom njihovog donošenja, a ne nakon objave u Službenom glasniku.
Entitetski Ustavni sud također je komentirao i rad Ustavnog suda BiH.
"Ustavni sud RS-a mora ukazati i na pojavu da Ustavni sud BiH, zanemarujući nadležnost Ustavnog suda RS, od slučaja do slučaja, prihvata ili pak, ne prihvata da ocjenjuje ustavnost podzakonskih opštih pravnih akata entiteta, za šta, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, nije nadležan. Praksa Ustavnog suda BiH u ovakvim slučajevima je različita, što situaciju čini još gorom. Napominjemo da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u pravilu, prihvatao da ocjenjuje ustavnost podzakonskih akata RS i proglašavao ih neustavnim, dok to, uglavnom, nije činio kada je riječ o aktima FBiH", istaknuto je u obavještenju.
Na taj način se ističe kako Ustavni sud BiH "narušava i razgrađuje pravni poredak RS-a".
Peti dio izvještaja tiče se Vijeća naroda RS-a, koga vlasti u RS-u nekim novim ustavnim rješenjima namjeravaju ukinuti ili mu dodatno reducirati ingerencije.
Odnosi prema Klubu Bošnjaka i Vijeću naroda
Od 2005. do 2021. godine Klub Bošnjaka u Vijeću naroda podnio je 77 zahtjeva za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa, Klub Srba samo jedan, dok je Klub Hrvata podnio četiri takva zahtjeva.
Od ukupnog broja zahtjeva neprihvatljivim je oglašeno 26 zahtjeva, i to 23 zahtjeva Kluba Bošnjaka, jedan Kluba Srba i dva Kluba Hrvata.
"Ono što bismo htjeli naglasiti je činjenica da Klub Bošnjaka u svojim zahtjevima u zadnje vrijeme redovno navodi da je Vijeće naroda drugi dom u Narodnoj skupštini i da su oni njegov dio, što nije tačno. Na ruku im ide i Ustavni sud BiH koji je u nekoliko svojih odluka stao na stanovište da delegati pojedinih klubova (do sada bošnjačkog) imaju status jedne četvrtine članova doma zakonodavnog tijela, tj. ovlaštenih podnosioca zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona u postupku pred Ustavnim sudom BiH što naprosto nije tačno", ističu iz Ustavnog suda RS-a.
Smatraju da se na taj način državni Ustavni sud bez obzira na različite nadležnosti "pokazuje kao izvjesna vrhovna kontrola ustavnosti zakona u svim domenima vlasti, čak i u odnosu na odluke Ustavnog suda Republike Srpske", za šta tvrde da nema nadležnost.
Za očekivati je da će ovakva obavijest Ustavnog suda RS samo poslužiti za nastavak plana da se donese novi ustav manjeg bh. entiteta u koji će biti ugrađeno sve ono što je cilj SNSD-ove deklaracije iz 2021. godine kojom se suštinski negira država.
Na tome se konzistentno insistira i to se kroz razne institucije, agencije ili slična tijela nastavlja stavljati na dnevni red skupštine manjeg bh. entiteta i time prolazi bez reakcije što je iznimno poražavajuće ponajviše za povratničku populaciju koja se demotivira od učestvovanja u političkim procesima.
