NSRS oborila izmjene zakona kojima bi prisilili banke da posluju sa sankcionisanim firmama i pojedincima

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država je prije godinu dana upozorila sve komercijalne banke u Bosni i Hercegovini da i same riskiraju sankcije ukoliko posluju s osobama s "crne liste". Zbog toga je došlo do blokiranja računa osoba na američkoj crnoj listi, što je za njih stvorilo finansijske probleme.

Međutim, NSRS je razmatrala usvajanje dopune zakona koje predviđaju da banke imaju pravo jednostrano raskinuti ugovor o platnom računu samo ako je račun korišten nezakonito i otvoren na osnovu falsifikovanih isprava, ali ne i da zatvaraju račune osoba i kompanija koji su na listama sankcionisanih od trećih zemalja.

Ovaj prijedlog na kraju nije usvojen iako se to očekivalo, a protiv su glasali svi (vladajući i opozicioni narodni poslanici) osim poslanika i zamjenika predsjedavajućeg NSRS Petra Rankića (SP).

Inače, sjednica na kojoj je ovo bila najvažnija tačka dnevnog reda je trajala čak tri dana, što je po pravilu znak da se iza kulisa NSRS-a "lome koplja".

Dopune su na dnevni red NSRS prvobitno stigle kao navodna građanska inicijativa, ali očigledno je da sankcionisane kompanije i pojedinci bliski vladajućoj strukturi žele izmjenama zakona natjerati banke da im deblokiraju račune.

Ovakva izmjena zakona omogućila bi i mnogim sankcionisanim pojedincima da ponovo otvore račune u bankama i riješe finansijske probleme s kojima su se susretali ranije kao što je nemogućnost podizanja kredita, primanja plate i obavljanja drugih transakcija.

Izmjenama zakona su bile predviđene i visoke novčane kazne, od 20.000 do 80.000 KM, za gašenje računa u bankama i odbijanje otvaranja novih računa osobama pod američkim sankcijama.

Ovime bi se i Agenciji za bankarstvo RS-a dao mehanizam da mogu sankcionisati banke koje su do sada mogle ugasiti ili blokirati račun pojedincima ili kompanijama koje su završile na američkoj crnoj listi.

Tokom rasprave na sjednici NSRS-a, opozicioni poslanici su istaknuli da ovakav pokušaj prisiljavanja banaka da posluju sa "crnolistašima" može dovesti do daljnje međunarodne izolacije RS-a. Također je istaknuto da je ovo zakon koji najviše pogoduje sankcionisanim firmama poput Prointera, Kaldere i Infinity grupe, koje su kroz tendere dobile dosta novca od države.