Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske (RS) razmatraće danas na posebnoj sjednici stavove Vlade RS povodom odluka visokog predstavnika od 14. decembra.
Vlada RS usvojila je na posebnoj sjednici stavove sadržane u 28 tačaka, kojima je u cijelosti odbacila kao neprihvatljive, neustavne i nezakonite odluke visokog predstavnika u BiH od 14. decembra, kada je stranim sudijama i tužiocima u Sudu i Tužilaštvu BiH koji rade na predmetima ratnih zločina, produžio mandat za još tri godine, a onima koji se bave predmetima organizovanog kriminala i korupcije omogućio ostanak na funkciji savjetnika.
Vlada RS smatra da o djelovanju visokog predstavnika treba da zatraži stav Narodne skupštine RS i da putem referenduma građanima RS omogući da iznesu svoje mišljenje o tome da li treba prihvatati odluke visokog predstavnika u prekoračenju mandata koji po Aneksu 10. zavisi i od RS kao strane potpisnice Dejtonskog sporazuma.
"Vlada RS nema zakonsku obavezu da prihvati i provede odluke visokog predstavnika i zato ih odbija u cjelosti. Vlada ima ustavnu i zakonsku obavezu da vrši svoje nadležnosti u skladu sa vladavinom prava. Ova obaveza proističe iz pravnog poretka BiH, uključujući ustave BiH i RS i važeće međunarodno pravo. Iz tog razloga, Vlada ne može da prihvati kao pravno valjane, niti da provede odluke i naredbe visokog predstavnika, koje nisu u skladu sa pravnim poretkom BiH i entiteta i obavezama BiH prema međunarodnom pravu", prvi je stav Vlade.
Vlada RS će istrajati na procesuiranju svih ratnih zločina i drugih krivičnih djela pred sudovima, koje će procesuirati domaće sudije i tužioci, a Sud BiH i Tužilaštvo BiH su strana tijela u pravosudnom sistemu BiH, nametnuti odlukama visokog predstavnika mimo Ustava BiH i zato njihovo funkcionisanje predstavlja pravno nasilje.
"Odluka visokog predstavnika je samo još jedan nezakonit pokušaj da se dekretom ukine legitimna odluka koju su donijeli demokratski izabrani predstavnici u Parlamentarnoj skupštini BiH prema propisanoj zakonskoj proceduri", navodi se u Vladinom zaključku.
Vladu, osim ustavnih i zakonskih odredbi, obavezuju i stavovi Narodne skupštine RS izraženi zaključcima od 1. oktobra 2009. godine prema kojima će parlament Srpske zakazati javno izjašnjavanje u slučaju da visoki predstavnik nastavi sa pokušajima nametanja akata.
"U tim okolnostima svi predstavnici RS u zajedničkim organima BiH povlače se iz rada tih organa zbog toga što ne mogu davati podršku upravljanju BiH od strane nezakonite OHR-ove vlasti i onih koji to podržavaju", zaključak je Vlade RS.
Do kraja 2009. godine gotovo polovina tužilaca u Odjeljenju Tužilaštva za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju su stranci, uključujući zamjenika tužioca koji vodi to odjeljenje, a većina ovih službenika je prvobitno imenovana odlukom visokog predstavnika.
"Strane sudije i tužioci nemaju nikakvu odgovornost koju po zakonu imaju državljani BiH koji obavljaju iste funkcije. Dat im je imunitet od krivične, građanske i upravne odgovornosti što je u suprotnosti sa osnovnim načelima vladavine prava i demokratskog upravljanja i ustavnom poretku svake države. Takva ovlašćenja i sloboda odlučivanja mogu se zloupotrijebiti u bilo kom pravosudnom sistemu ukoliko se ne kontrolišu mehanizmima odgovornosti", upozorava Vlada Srpske.
Vlada naglašava da je na sceni politička manipulacija krivičnog pravosuđa, bilo da se radi o selektivnom pristupu za ratne zločine ili za progon izabranih funkcionera, uglavnom iz reda Srba i Hrvata.
"Odluka rukovodioca Odjeljenja za ratne zločine u Tužilaštvu BiH Dejvida Švendimena i to na kraju njegovog mandata, kojom se obustavljaju istrage za zločine protiv Srba na početku rata, Tuzlanska kolona i Bradina, definitivna su potvrda da neustavni pravosudni organi na nivou BiH nisu u funkciji prava i pravde, već određivanja karaktera rata putem tuženja i suđenja Srbima i Hrvatima", ističe Vlada.
Vlada dodaje da bi prestanak rada stranih tužilaca i sudija bio bi prvi korak ka uspostavljanju nezavisnosti pravosuđa i ustavne i zakonske odgovornosti prema građanima BiH, a da bi obnavljanje njihovog mandata bio ogroman korak unazad za načela ustavne vlasti i vladavine prava u BiH.
Naredba visokog predstavnika, kako se navodi, pravno je nevažeća ako nije u skladu sa osnovnim ljudskim, političkim i građanskim pravima i slobodama za koje Ustav BiH kaže da imaju zakonski prioritet, ako nije u skladu sa opštima načelima međunarodnog prava, važećim sporazumima ili drugim odredbama opšteg međunarodnog prava ili ako ide dalje od ovlašćenja povjerenih visokom predstavniku putem Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma.
Odgovornost Vlade da sarađuje sa visokim predstavnikom u vezi sa provođenjem mira ne isključuje obaveze koje Vlada ima na osnovu domaćeg i međunarodnog prava, ali kada je nalog visokog predstavnika u suprotnosti sa Vladinim obavezama koje proističu iz Ustava BiH i Ustava RS ili obaveza koje proističu iz međunarodnog prava, onda ustavne i zakonske obaveze koje proističu iz pravnog poretka BiH i RS moraju imati prioritet.
"Vlada opravdano zaključuje da njene zakonske obaveze isključuju prihvatanje ili provođenje te odluke. Vlada smatra da se ovakvim odlukama, pored povrede unutrašnjeg i međunarodnog prava, pokušava poniziti i RS i njene institucije koje imaju ustavni i demokratski legitimitet, za razliku od visokog predstavnika kao neizabranog stranca", ocjena je Vlade RS.
Posebna sjednica Narodne skupštine o stavovima Vlade RS zakazana je za 13.00 sati.
Možda vas zanima
