BiH
35

Novinari u BiH i regiji nisu zaštićeni: Zbog priča budu fizički napadnuti i prijete im smrću

Piše: M. Nukić
Foto: D. S./Klix.ba
(Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
Prema različitim pokazateljima i analizama, protekla godina je bila jedna od gorih kada je riječ o napadima na novinare i prijetnjama smrću upućenim njima. Situacija u BiH i regiji je, ističu predstavnici medijskih udruženja i nevladinih organizacija, grozna, dok u Srbiji vlada potpuna medijska blokada. U želji da za dobro javnosti objave neku priču, novinari nerijetko strahuju za svoj i živote svojih najbližih.

"Položaj novinara u BiH i regiji nije ni malo dobar i nije u skladu sa međunarodnim standardima. To je ono što zabrinjava međunarodnu zajednicu svaki dan. Međunarodna zajednica je bila uvjerena prije 10 godina da je sve uredu s medijima i novinarima, da postoji medijski pluralizam i da novinari neće biti napadnuti te da će moći raditi svoj posao. Tada je postojala ideja da ne treba ulagati u medije i da će samo tržište da reaguje. Nakon 10 godina svi su uvidjeli da su se u potpunosti prevarili i da je sada situacija lošija nego što je bila", rekao je Goran Miletić iz organizacije Civil Rights Defenders koja je jedna od organizatora konferencije Sigurnost i zaštita novinara u zemljama zapadnog Balkana.

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić kazala je kako je ovo udruženje od 2004. godine do danas zabilježilo 400 različitih oblika kršenja prava na slobodu izražavanja, a od 2006. godine do septembra 2014. godine registrovano je 40 fizičkih napada na novinare i 17 eksplicitnih prijetnji smrću.

"Ovih dana istražujemo dokle se došlo i da li su adekvatno reagirale pravosudne institucije i agencije nadležne za istrage krivičnih djela. Nažalost, prema dosadašnjim podacima samo tri slučaja su pravosnažno okončana kroz pravosudni sistem BiH, što govori o tome da ne postoji volja niti dovoljno znanja da se napadi na novinare i slučajevi kršenja prava na slobodu izražavanja procesuiraju u skladu s postojećim zakonima u BiH i međunarodnim konvencijama koje je BiH prihvatila i integrirala u Ustav BiH i pravosudni sistem", rekla je Rudić.

Državu treba biti stid

Istakla je kako su napadači na novinare premijeri, ministri, predsjednici političkih partija, policajci u nekim slučajevima te biznismeni, odnosno osobe koje imaju određeni utjecaj na pravosuđe i državne institucije.

"S obzirom na to da takvi slučajevi nisu sankcionirani, stvorila se neka javna atmosfera u kojoj je čak i poželjno ne sankcionirati napade na novinare. To je problem države BiH i mislim da se država treba stidjeti zbog činjenice da nisu adekvatno procesuirani brojni fizički napadi i prijetnje smrću novinarima, što su krivična djela", kazala je Rudić.

U svom izlaganju Udruženje BH novinari spomenulo je i nedavni slučaj vršenja pritiska na portal Klix.ba, koje je vršilo Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a zbog objavljivanja snimka razgovora Željke Cvijanović o "kupovini delagata". Podsjetimo, MUP RS-a je tražio od urednika i novinara portala Klix.ba da odaju izvor koji im je dao snimak, te su nas pozvali na informativni razgovor u Banjoj Luci. Ovo su osudila brojna udruženja, organizacije i institucije.

U Srbiji medijska blokada

Prema riječima Branislave Opranović, novinarke lista Dnevnik iz Vojvodine i članice Nezavisnog društva novinara Vojvodine, situacija u Srbiji nije ništa bolja, a u Vojvodini postoji medijska blokada.

"Nedavno su nam usvojeni novi medijski zakoni i mislili smo da će regulisati i ono o čemu najviše brinu novinari, a to su napadi na njih i to ne samo fizičke prirode. Sudbina njihovih medija nije izvjesna i mogu se svakoga dana naći na ulici. Specifično je to što imamo medije na manjinskim jezicima, koji pripadaju manjim nacionalnim vijećima koji preko svojih partija imaju izvjestan utjecaj na njih. Medijski zakoni nisu regulisali ni šta će se dogoditi predviđenom privatizacijom koja se treba provesti do početka sljedeće godine. Šta će biti ako u ime nekih tajkuna ili političkih partija privatizuju naše medije, a to nikako ne može da se spriječi jer zakon ima manjkavosti. U tom slučaju ćemo imati goru medijsku situaciju nego što smo imali do sada", rekla je Opranović.

Novinarka iz Vojvodine kazala je kako će situacija biti gora od sadašnje ukoliko mediji iz tog područja budu pod utjecajem vladajućih desničarskih partija, te da su već stigla pisma namjere medijskim kućama koja su uputili neki tajkuni i političke organizacije.

"Mislim da će to biti kraj medijskim slobodama. Velika cenzura vlada u Srbiji i u Vojvodini, ne samo u pisanim i elektronskim, već i u novim medijima. Vi na internetu možete objaviti šta mislite da treba, ali u roku od minute to se hakira i taj sadržaj bude uklonjen. Tamo postoje posebne ekipe u okviru vladajućih partija koje se bave samo time da kontrolišu internet i skidaju ono što nije po njihovoj volji", rekla je Opranović.

Na konferenciji učestvuje veliki broj novinara medijskih kuća iz BiH i regije, ministar pravde BiH Bariša Čolak, zamjenica šefice Ureda Vijeća Evrope u BiH Tania van Dijk, šef Ureda za komunikacije Delegacije EU u BiH Andy McGuffie, te eksperti za ljudska prava i slobode.