BiH
0

Novalić: Vlada FBiH želi da stavi tačku na Sarajevsku zaobilaznicu

FENA
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Vlada Federacije BiH želi da stavi tačku na završetak Sarajevske zaobilaznice tokom sljedeće godine - kazao je danas u Sarajevu premijer Vlade FBiH Fadil Novalić.

Izjavio je to na sastanku o temi "Rješavanje imovinskopravnih odnosa na LOT-u 2C Sarajevske zaobilaznice" koji je održan danas u Sarajevu, a radi se o dijelu zaobilaznice koji predstavlja vezu između rondoa koji se trenutno gradi u Briješću i ulice Safeta Zajke, u dužini od oko jedan kilometar.

"Brinu nas dva problema, a to je priključak u Briješću u općini Novi Grad i priključak na Mostarskom raskršću do koridora 5-C", kazao je Novalić.

Također je naglasio da se autoput od Tarčina do Vlakova slabo koristi, prvenstveno zbog navika građana da prolaze kroz Hadžiće i zbog nepristupačnosti koridoru 5-C.

Osvrnuo se i na saobraćajne gužve u danima vikenda u južnom dijelu Sarajeva te kazao da je cilj Vlade FBiH da riješi taj problem koji je aktuelan još od 2001. godine.

Osim premijera Novalića, sastanku su prisustvovali načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić, direktor Javnog preduzeća (JP) Ceste FBiH Ljubo Pravdić, ministar saobraćaja Kantona Sarajevo (KS) Mujo Fišo i direktor Direkcije za puteve KS-a Adem Zolj.

Direktor Javnog preduzeća (JP) Ceste FBiH Ljubo Pravdić objasnio je da se projekt Sarajevske zaobilaznice počeo implementirati još 2007. godine te da su trenutno u fazi završetka dionice LOT 2, odnosno LOT 2C koji je dug 875 metara, koji bi trebao biti završen u februaru.

Istakao je da trenutno pregovaraju s Općinom Novi Grad i Vladom Federacije BiH o "završetku" imovinskopravni odnosa, gdje bi uz dobivenu saglasnost od Evropske investicione banke (EIB) i OPEC fonda za razvoj napravili aneks ugovora o okončanju radova s postojećim izvođačima "Euro-Asfalt" i GP ŽGP , što bi značajno poboljšalo priključenja koridu 5-C.

Načelnik Efendić je kao pozitivnu stvar naveo to što je na trasi LOT-a 2C oko 65 posto zemljišta u vlasništvu države, dok je ostalih 35 posto u privatnom vlasništvu u vrijednosti oko 4.200.000 KM.