U saopćenju Zavoda navodi se da se to naročito odnosi na rizičnu grupu stanovništva u koju spadaju hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim pritiskom itd), starije osobe, djeca i trudnice.
Prostorije u kojima se boravi važno je dobro prozračiti u toku noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući roletne.
U periodu vrućina stručnjaci savjetuju laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima. To je naročito važno za djecu.
Odrasle osobe i djeca treba da zaštite oči naočalama koje imaju zaštitu od ultravioletnih zraka.
Dobro oprati voće i povrće
Ne preporučuje se tijesna obuća niti visoke potpetice. Korisno je, u toku dana, češće piti manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a smanjiti unos gaziranih pića. Velike količine tečnosti uzete odjednom opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane.
Hronični bolesnici trebaju se posavjetovati sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju treba da unesu.
U ishrani upotrebljavati veće količine voća i povrća, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli. Pri visokim temperaturama preporučuje se ishrana sa nešto povećanim sadržajem bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvod), jer se time smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, te zamaranje i iscrpljenost.
Voće i povrće treba dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru. Mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su te namirnice sigurno uskladištene.
U preporukama je i ograničenje konzumiranje kremova, kolača s kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica, a posebnu pažnju treba obratiti na ličnu higijenu.
Izbjegavati kupanje u rijekama
Iz Zavoda savjetuju izbjegavanje kupanja u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontrolira i dezinficira.
Izloženost UV zracima, koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, najveća je od 11 do 15 sati, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje tih zraka za 50 posto.
Prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera) obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme s najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30), a i prilikom boravka u vodi treba koristiti zaštitne kreme.
Važno je sunčati se postepeno (prvi dan 30 minuta, postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje od 11 do 15 sati i češće uzimati manje količine tečnosti.
U klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema.
U slučaju konstantne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu, upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
