Njemačka vojska je umjesto mitraljeza koristila drške od metle: Sada je plan da postanu najveća sila Evrope

Njihove vježbe nalikovale su farsi jer su slabo opremljene njemačke trupe bile prisiljene koristiti crno obojene metle umjesto mitraljeza na svojim transporterima.

Neugodan incident prije nešto više od desetljeća dogodio se dok se njemačka vojska, inače poznata kao Bundeswehr, borila s nedostatkom opreme koji je također prisilio na korištenje običnih Mercedesovih kombija umjesto oklopnih vozila u još jednoj ključnoj vježbi.

I dok je Berlin nastojao umanjiti upotrebu metli, saveznicima se to činilo simbolom njemačkog zanemarivanja vojnih izdataka.

"Smatrali su ih pomalo šalom", kaže Francis Tusa, nezavisni odbrambeni analitičar.

Vremena se mijenjaju. I suočen s ruskom agresijom, njemački ratni stroj sada se ponovno uzdiže i pokazuje da je sila s kojom se treba računati.

U okviru radikalnih reformi koje je proveo kancelar Friedrich Merz, Berlin je ove godine ukinuo sva fiskalna ograničenja na odbrambene izdatke kako bi izgradio najmoćniju evropsku vojsku.

Remont je utro put masovnoj kupovini opreme poput tenkova, artiljerije, borbenih aviona i ratnih brodova, što košta stotine milijardi eura dok se Bundeswehr priprema suočiti s prijetnjom koju predstavlja Vladimir Putin.

Ukupno je Njemačka prošle godine potrošila više od 50 milijardi eura na naoružanje, a izradila je planove za potrošnju dodatnih 377 milijardi eura.

Historijsko širenje trebalo bi ponovno transformirati Njemačku u nosivu potporu NATO-a, s ogromnim implikacijama za kontinentalnu sigurnost.

"Ciljaju na najveću i najmoćniju vojsku u Evropi, pa se u mnogim aspektima vraćaju svojoj tradicionalnoj ulozi iz Hladnog rata", kaže Edward Arnold iz Kraljevskog instituta za ujedinjene vojske (Rusi), vojnog think tanka.

U slučaju ruskog napada na istočno krilo NATO-a Njemačka će imati ključnu ulogu. Očekuje se da Bundeswehr pomogne Poljskoj u odbacivanju eventualne invazije.

Urušavanje Bundeswehra

Zapadnonjemačka vojska bila je jedna od najbolje opremljenih u Europi. No, u deceniji nakon pada Berlinskog zida, vojni izdaci pali su s 2,5% na samo 1,4% nakon ponovnog ujedinjenja s Istočnom Njemačkom i smanjenja broja vojnika Bundeswehra.

To je dijelom bio rezultat duboko ukorijenjenog antimilitarističkog pokreta koji je bio sila u Zapadnoj Njemačkoj 1950-ih, a sam po sebi je bio averzija prema strašnom nasljeđu nacista i njihovih djela u Drugom svjetskom ratu.

To je značilo da su njemački političari bili zadovoljni prisvajanjem "mirovne dividende" i izbjegavanjem sukoba uglavnom, osim sudjelovanja u NATO-ovim misijama na Kosovu i u Afganistanu.

No, rezultirajuće smanjenje potrošnje, koje se nastavilo čak i nakon ruske invazije na Krim, ostavilo je Bundeswehr u tako lošem stanju da je bio prisiljen kanibalizirati opremu kada su se stvari pokvarile, kaže Guntram Wolff, profesor ekonomije na utjecajnom njemačkom think tanku Kiel Institute.

"Potrošnja je toliko pala da je zamjena postojeće opreme postala gotovo nemoguća. Da ste imali tri tenka, dva biste koristili samo za nabavu rezervnih dijelova za onaj koji je ostao", kazao je.

Na primjer, između 1992. i 2013. godine, zalihe glavnih borbenih tenkova vojske pale su sa 6.684 na samo 323, prema Kielovoj analizi podataka Međunarodnog instituta za strateške studije.

Slično tome, broj njemačkih pješačkih borbenih vozila pao je s 3.250 na 395, broj haubica i artiljerije pao je s 3.214 na 130, a flota borbenih aviona Luftwaffea smanjila se s 553 na 205.

Upravo je to finansijsko zanemarivanje dovelo do velikih sramotnih događaja u NATO vježbama 2014. godine.

Nedostatak opreme izazvao je i ozbiljnije zabrinutosti, jer je utjecao na navodno elitne jedinice zadužene za hitno premještanje na prve crte u slučaju rata s Rusijom. Nije izgledalo kao neko odvraćanje.

Obnova vojske

Leopard 2 je glavni borbeni tenk Bundeswehra. Također je i omiljeni na svijetu. Dizajniran 1970-ih od strane bavarskog Krauss-Maffeija (sada poznatog kao KNDS), ovaj zastrašujući borbeni stroj koristi više od 20 zemalja i postao je najznačajniji njemački odbrambeni izvoz.

No, unatoč tome što su hiljade Leoparda isporučili u inozemstvo spremnim kupcima, Nijemci nisu kupili nove Leoparde nakon Hladnog rata do 2023. godine, a čak su i oni trebali zamijeniti samo 18 koji su poslani u Ukrajinu.

Sada se stvari mijenjaju. Prošle godine Berlin je naručio još 105 u dogovoru kojim će ukupna flota porasti na više od 400. Za poređenje, UK ima 213 glavnih borbenih tenkova.

Nove jedinice koristit će domaće snage, kao i oklopna njemačka brigada koja je sada trajno smještena u Litvaniji kao dio NATO-ove "pojačane prednje prisutnosti".

A novi Leopardi samo su mali dio planine opreme koju Nijemci kupuju u svojoj utrci da se suoče s ruskim ratnim strojem.

Samo u 2024. godini, Berlin je naručio 123 oklopna transportna vozila Boxer, 265 zaštićenih kamiona, 19 mobilnih protuzračnih odbrambenih kupola "Skyranger", šest fregata i dvije podmornice, među mnogim drugim stvarima, u potrošnji od 58 milijardi eura, prema podacima koje je prikupio Institut Kiel.

Također je objavljena narudžba do 1.000 američkih projektila Patriot.

Ukupno, njemačke kupovine prošle godine iznosile su više od tri puta više od ukupnog iznosa koji su u istom razdoblju potrošile Britanija, Francuska i Poljska.

Ako se trend nastavi, Berlin je na putu da potroši stotine milijardi eura.

Velik dio toga usmjeren je na sposobnost odbijanja moskovskih kopnenih snaga, koje će same po sebi uključivati ​​tenkove, oklopna vozila i artiljeriju, kao i prijetnju valova dronova Shahed iznad glave.

U tom smislu, Njemačka je ove godine nagovijestila da će nastojati nabaviti još 600 platformi Skyranger, zajedno s još 20 borbenih aviona Typhoon, 15 američkih stealth ratnih zrakoplova F-35 i još 687 pješačkih borbenih vozila Puma, što će vojnim rashodima dodati još milijarde dolara.

Skyranger se posebno, platforma bokser s topom od 30 mm, smatra protutežom prijetnji jeftinih dronova. Može ispaliti 1.000 metaka u minuti i koristi rafalnu municiju koja se širi u zraku kako bi pokrila veća područja.

Planovi potrošnje koji su procurili na web stranicu Politico također sugerišu da će Berlin nabaviti 14 lansera raketa zemlja-zrak od njemačke kompanije Diehl Defence, zajedno s oko 700 raketa.

Bundeswehr također planira nabaviti razne leteće borbene i izviđačke dronove te je s partnerskim zemljama naručio 8,5 milijardi eura za nadopunu zaliha granata kalibra 155 mm koje su iscrpljene donacijama Ukrajini.

Većinu ponovnog naoružavanja isporučit će domaće kompanije, što će njemačkoj industriji pružiti prijeko potreban poticaj i naglo povećati cijene dionica Rheinmetall-a, najveće odbrambene kompanije u zemlji.

Uoči rata u Ukrajini mijenjali su vlasnika za samo 96 eura po komadu, ali danas se prodaju za više od 1.700 eura.

Američka oprema se uglavnom stavlja na stranu. A tamo gdje se kupuje, djelomično ili u potpunosti se proizvodi u Njemačkoj.

"Naručili su nekoliko stvari kako bi Trump bio sretan, ali uglavnom ne kupuju ništa američko. Sve je u velikoj mjeri njemački dizajnirano i izrađeno", kaže odbrambeni analitičar Tusa.

Na primjer, čak će i narudžbu do 1.000 projektila Patriot, koje obično proizvodi američka kompanija Raytheon, izraditi zajedničko ulaganje osnovano s europskim proizvođačem projektila MBDA. Rheinmetall je od proizvođača F-35, Lockheed Martina, dobio posao izgradnje trupova u pogonu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

"Čak i s F-35, žestoko su se borili s Pentagonom kako bi dobili značajne dijelove posla", dodaje Tusa.

Poticaj ponovnom naoružavanju došao je i u sretnom trenutku za industriju, jer automobilsko tržište stagnira.

Tokom proteklog desetljeća, njemački proizvođači automobila zabilježili su pad izvoza za gotovo četvrtinu na 3,4 milouna godišnje usred stagnirajuće europske potražnje i intenzivirane konkurencije domaćih marki u Kini.

Pad je uzrokovao probleme za tvrtke poput Volkswagena, koje su smanjile broj zaposlenih i razmatrale zatvaranje fabrika. Sada se neke od fabrika automobila u zemlji razmatraju za odbrambenu proizvodnju.