Stranke koje su dominirale nakon završetka rata u BiH praktično su doživjele poraz. Ipak, to se ne može posmatrati kao poraz nacionalizma, piše u srijedu Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Miran tok samih izbora potvrđuje ideje onih koji smatraju da bi međunarodne trupe u BiH trebalo smanjiti na samo oko 1.500 vojnika. Drugi takav korak kritikuju zbog toga što još uvijek nije riješeno pitanje statusa Kosova, jer bi komplikacija prilika u tome dijelu Balkana mogla imati i šire posljedice, dodaje ovaj list.
Pobjedu Milorada Dodika u RS-u pogrešno bi bilo nazvati pobjedom umjerenih snaga nad nacionalistički orijentiranim SDS-om. Upravo je Dodik bio taj koji je svojim nacionalističkim izjavama zaoštrio predizbornu kampanju, posebno svjesno nedefiniranim izjavama o referendumu o otcjepljenju.
SDS je praktično kažnjen od strane birača zbog umjerene retorike s kojom je ušao u izbore. Slično je prošla i stranka SDA, koja je osvojila većinu glasova Bošnjaka, ali čiji je predsjednik Tihić izgubio u direktnoj borbi za mjesto u predsjedništvu s bivšim ministrom vanjskih poslova Harisom Silajdžićem, zaključuje novinar lista Frakfurter Allgemeine Zeitung.
Süddeutsche Zeitung donosi komentar u kome također ističe da su Dodik i Silajdžić do izborne pobjede došli ističući u predizbornoj kampanji krajnje suprotstavljene stavove.
Pitanje je da li će Dodik i Sijadžić prijeći preko suprotnih vizija budućeg izgleda države ili će pokazati da nemaju volju za kompromis? Obojica su poznata kao pragmatičari, ali i nepredvidivi političari, piše Süddeutsche Zeitung.
Bit će teško formirati zajedničku vladu čiji bi zadatak bio približavanje Evropskoj uniji, i to bez pomoći visokog predstavnika u BiH koji odlazi sredinom naredne godine. Na probi stoji politički razum obiju strana, jer se očekuje i odluka o konačnom statusu Kosova. Daljnja polarizacija odnosa na liniji Sarajevo – Banja Luka predstavljala bi novi teret za region Balkana, stoji u komentaru lista Süddeutsche Zeitung.
Frankfurter Rundschau više pažnje posvećuje izboru hrvatskog člana predsjedništva.
Što se izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH tiče, nazire se veliki spor. Prevagu u pobjedi jednoga socijaldemokrata, Željka Komšića, donijeli su glasovi Bošnjaka. Iza toga je očito stajala njihova računica da će Komšić bolje zastupati njihove interese u Predsjedništvu.
U BiH ne postoji zakon koji bi natjerao birače da glasaju samo za kandidata iz vlastite nacije. Može se očekivati da će sada postati još glasniji zahtjevi Hrvata u BiH da im se odobri formiranje vlastitog entiteta, piše u srijedu list Frankfurter Rundschau.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
