Američki senator
76

Nisu zaboravljene dobrobiti koje je Bob Dole uradio za BiH tokom rata: Pomogao u samoodbrani

L. S.
Ilustracija: A.L. / Klix.ba (Foto: Klix.ba)
Ilustracija: A.L. / Klix.ba (Foto: Klix.ba)
Prošle su dvije godine od smrti probosanskog američog senatora Bob Dolea, koji je bio ključni zagovornik ukidanja embarga na oružje u Bosni i Hercegovini tokom rata 1992-1995. godine.

Bivši republikanski senator i nekadašnji predsjednički kandidat Bob Dole preminuo je u decembru 2021. godine u 98. godini života. Ipak, bh. javnost ga i dan danas pamti zbog izuzetnih napora koje je uložio za dobrobit BiH.

Naime, glavna prepreka naporima za saoodbranu tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je embargo Ujedinjenih nacija na oružje Jugoslaviji iz 1991. godine, koji je spriječio BiH da se naoruža, a zamrznuo je vojnu superiornost Srbije i snaga bosanskih Srba.

Upravo je senator Dole podstaknuo Joe Bidena da elokvetno podrži napore BiH da se ukine embargo, zbog čega je i dan danas ostao poznat zbog zalaganja za opstanak suverene i nezavisne BiH.

Senator Dole i Biden su 1994. godine posjetili opkoljeno Sarajevo. Sastali su se s tadašnjim bosanskim liderom Alijom Izetbegovićem i drugim zvaničnicima. U pismu koje je nakon posjete poslao Izetbegoviću, Dole je napisao da je duboko dirnut hrabrošću Sarajlija.

Bob Dole je prenio svjetskoj javnosti ono što je bosanskohercegovačko građanstvo željelo da se zna, odnosno on je oblikovao javno mnijenje u SAD-u i izvršio je pritisak na izvršnu vlast da djeluje. Cilj je bio navesti tadašnju administraciju George H.W. Busha, a kasnije i Bill Clintona, da se zauzme odlučniji stavovi o pitanju BiH.

Dakako, Zakon o samoodbrani Bosne i Hercegovine iz 1995. godine, jedan je od najvažnijih dokumenata usvojenih u Kongresu o Bosni i Hercegovini.

Značajno je istaći i da je Bush bio realista, te da nije imao interesa od ovakvog tipa intervencije, ali interes senatora Dole-a za prostor bivše Jugoslavije počeo je i ranije. On se interesovao za pitanje etničkih Albanaca na ovim područjima još prije 1980-ih, zbog čega je bio dobro informisan i razumio je nacionalističke snage koje su se oslobodile kada je Jugoslavija 1990-ih padala u haos.

On je bio daleko probosanski i prointervencionistički nego većina čelnika Clintonove administracije. Ipak, nekako se uvijek veći značaj pridavao Clintonu ili Holbruku, dok je konretno Dole dao mnogo veći značaj. Stoga, nije slučajnost što BiH skoro trideset godina poslije rata ima slabije konekcije s Washingtonom, jer se veze nisu gradile, a one koje su postojale nedovoljno su održavane.

Međutim, za sve svoje napore tokom 1990-ih, Dole je proglašen počasnim građaninom Sarajeva i tim mu je povodom uručen “Ključ Sarajeva”. Bez sumnje, on će ostati upamćen kao pravi prvak bosanske stvari na Capitol Hillu.