Šta predstavlja neformalno obrazovanje?
Aida Muminović: Prema nedavnoj Odluci koju je donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine neformalno obrazovanje je definisano kao organizovan proces učenja i obrazovanja usmjeren ka usavršavanju, specijalizaciji i dopunjavanju znanja, vještina i sposobnosti prema posebnim programima koje izvode organizatori obrazovanja poput redovnih škola, centara za obuku, kompanija, agencija i slično.
Iz koje oblasti nedostaje neformalnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini?
Vedad Suljić: Bosna i Hercegovina kao zemlja u razvoju koja je i sama u procesu globalizacije mora pratiti trendove u svijetu u ovom pogledu, jer smo mi mala država i sredina da bi sebi kreirali tržište po vlastitoj volji i potrebi. Trenutno je u svijetu aktuelno usavršavanje iz oblasti okolinskog upravljanja i energijske efikasnosti, a u Bosni i Hercegovini je svijest o ovim pitanjima dijelom već probuđena prije više od 50 godina. Sarajevo je jedan od prvih gradova u svijetu koji je uveo monitoring kvaliteta zraka, i to krajem 60-tih i počekom 70-tih. Međutim dešavanja tokom rata i poslije rata su skoro pa poništili sve što je urađeno po ovom pitanju. Tek nakon usvajanja zakonskih akata 2002. i 2003. godine iz ovih oblasti stvorene su kakve takve tržišne prilike i slijedom toga došlo je i do potražnje za usavršavanjem iz ovih oblasti.
Na koji se način može poboljšati stanje okoliša edukacijom?
Vedad Suljić: Razvijenost ekonomije jedne države direktno utiče i na odnos prema okolišu i efikasnoj alokaciji prirodnih resursa. Što je veći bruto domaći proizvod jedne države ona i izdvaja više sredstava u oblasti zaštite okoliša i energijske efikasnosti. Dakle u jednoj fazi su negativni uticaji po okoliš u direktnoj korelaciji sa porastom BDP-a, tj. njegovim povećanjem povećavaju se i negativni uticaji po okoliš. Međutim u jednoj tačci dolazi do obrnutog slijeda događaja i to da BDP raste, a negativni uticaji po okoliš opadaju. To je faza u kojoj je i stanovništvo dovoljno educirano o značaju zaštite okoliša i tek tada jedan integralni sistem okolinskog upravljanja može da funkcioniše.
Da li u Bosni i Hercegovini postoji neformalno obrazovanje iz ovih oblasti?
Aida Muminović: Naša organizacija svoj djelokrug, dakle okoliš i energiju, zaokružuje edukacijom. Jedna strana medalje jeste da se i mi sami educiramo u ovim oblastima, ali je isto tako bitno to znanje pružiti i drugim zainteresiranim licima, što je druga strane iste medalje. CETEOR je u proteklih 19 godina svog postojanja realizovao brojne seminara, okruglie stolove, konferencije i specijalizirane škole. Po ovom smo jedinstveni u Bosni i Hercegovini i to smatramo jednom od naših konkurentskih prednosti. Školu „Stručnjak za upravljanje otpadom“ u periodu od dvije godina je pohađalo skoro 180 ljudi, a još impozantniji je podataka da je program osposobljavanja i usavršavanja za energetske preglede i energetsko certificiranje objekata u samo 4 mjeseca pohađalo skoro 120 ljudi.
Sa kojim se poteškoćama suočavate prilikom organizovanja programa neformalnog vida obrazovanja?
Vedad Suljić: U Bosni i Hercegovini donosioci odluka nisu dovoljno svjesni značaja edukacije vlastitog kadra što je jedna od ključnih prepreka. Mi u našoj firmi veliki značaj dajemo edukaciji vlastitog kadra koji nije jeftin, jer nažalost u Bosni i Hercegovini ne možemo uvijek dobiti znanje koje nam je neophodno, pa često idemo u susjedne zemlje ili zemlje zapadne Evrope. Bitno je shvatiti da edukacija nije trošak, već je investicija i kada donosioci odluka to shvate onda će biti premoštena jedna ogromna barijera u segmentu neformalnog obrazovanja.
Da li imate u planu nove oblike neformalnog obrazovanja?
Aida Muminović: CETEOR (www.ceteor.ba) nastoji uvijek ići prije tržišta, odnosno mi pokušavamo prognozirati budućnost kako bi danas radili i planirali kako da je dočekamo što spremniji. Iz tog razloga i jesmo pioniri u mnogim oblastima, kao što su edukacija iz oblasti klimatskih promjena i slično. Upravo smo u toku realizacije prvog seminara „Upravljanje kvalitetom zraka i suzbijanje klimatskih promjena“ koji će se održati na Vlašiću početkom juna.
Koje su dodatne koristi od neformalnog obrazovanja?
Vedad Suljić: Pored lične edukacije polaznici na našim događajima imaju priliku doći u kontakt sa ljudima zaposlenim u državnim agencijama koje regulišu ove oblasti. Na taj način smo često mi, odnosno naši programi edukacije, most između privrede i države. Često puta smo omogućili korisnu razmjenu iskustava koja je pomogla i privrednicima da bolje shvate svoje obaveze, ali i da predstavnici ministarstava dobiju bolji uvid u stanje na terenu. Vođenje politike iz kancelarije bez dodira sa realnim stvarima na terenu je isto kao i zatvoriti se na fakultet i predavati čitav život bez da se dodatno informišete o novim trendovima.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
