Ustavni sud FBiH
0

'Netačnim novinskim navodima narušen ugled suda'

FENA
Zgrada Ustavnog suda BiH
Zgrada Ustavnog suda BiH
U povodu današnjeg novinskog članka koji je objavljen na drugoj stranici dnevnog lista "Glas Srpske", autora Gorana Maunage, saopćenjem za javnost oglasio se Ustavni sud BiH u kojem se ukazuje "na određene nepravilnosti i netačnosti sadržane u tom članku".
  • U predmetnom članku iznesene su određene nepravilnosti i netačnosti kojima se narušava ugled Ustavnog suda BiH i dezinformiše javnost Bosne i Hercegovine, navodi se u saopćenju.

Ustavni sud BiH podsjeća da u predmetima ovog suda broj AP 1274/08 ("Gold export-import" d.o.o. Banjaluka, kao pravni prednik TP "Malbašić Company" d.o.o. Banjaluka) i broj AP 2157/08 (Slavko Milojica i Dijana Milojica i Trgovina "Borac" Travnik d.d. Travnik), u kojima je donesena odluka na 55. plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, sudija Krstan Simić nije bio "isključen iz raspravljanja i odlučivanja", kako se navodi u članku.

Naime, Ustavni sud BiH donio je odluku o izuzimanju sudije Krstana Simića u skladu sa članom 93. Pravila Ustavnog suda BiH. Član 93. Pravila Ustavnog suda BiH propisuje, između ostalog, da "sudija neće učestvovati u radu i odlučivanju o [...] apelaciji ako [...] postoje [...] okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost".

Nadalje, Ustavni sud BiH naglašava da je sloboda izražavanja, uključujući slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja, izuzetno bitna za svako demokratsko društvo.

U vezi s tim, uloga medija je posebno značajna, smatraju u Ustavnom sudu BiH, uz napomenu da su određena ograničenja ove slobode nužna radi, između ostalog, sprečavanja širenja povjerljivih informacija, ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.

Kako se u saopćenju navodi, u skladu sa članom 12. Pravila Ustavnog suda BiH ("Službeni glasnik BiH" br. 60/05 i 64/08), "javnost postupka pred Ustavnim sudom isključena je na radnim sjednicama, uključujući sjednice o vijećanju i glasanju".

U skladu sa članom 6. Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH ("Sl. gl. BiH" broj 28/00), predviđena su ograničenja prava na pristup informacijama, između ostalog, ako je potrebno zaštititi "proces donošenja odluke od javnog organa".

U odnosu na prethodno, vijećanje i glasanje pojedinih sudija Ustavnog suda BiH su nedostupni javnosti. Ovaj procesni postulat nužan je radi zaštite nezavisnosti sudija.

  • Samim tim, javno iznošenje pojedinačnog glasanja sudija, a posebno ako nije istinito, predstavlja grubo kršenje prethodno navedenog principa nezavisnosti Ustavnog suda BiH, navodi se u saopćenju.

U vezi s tim, Ustavni sud BiH ukazuje da, u skladu sa članom 237. stav 2. Krivičnog zakona BiH ("Sl. gl. BiH" br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06 i 32/07), "ko neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omogući objavljivanje ili učini dostupnim činjenicu ili sredstvo koje sadrži informaciju i u čiji je posjed došao iz istražnog, sudskog, prekršajnog ili upravnog postupka pred institucijama Bosne i Hercegovine, a što se po zakonu ne smije objaviti, ili je odlukom Suda Bosne i Hercegovine ili od ovlaštenog lica označeno kao tajni podatak, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine".

Nadalje, s obzirom da se u predmetu AP 2157/08 postavilo pitanje primjene Okvirnog zakona o privatizaciji preduzeća i banaka u BiH ("Sl. gl. BiH" broj 14/98), kojeg je prvobitno nametnuo OHR, Ustavni sud BiH je, u skladu sa članom 15. stav 3. Pravila Ustavnog suda BiH, zatražio stručno mišljenje OHR-a.

To je jedino stručno mišljenje OHR-a koje je dostavljeno Ustavnom sudu BiH. Prilikom odlučivanja u navedenom predmetu, Ustavni sud BiH je uzeo u obzir i ovo mišljenje.

Ustavni sud BiH napominje da su odluke Ustavnog suda BiH, u skladu sa članom VI/4. Ustava BiH, konačne i obavezujuće. U skladu sa članom 74. stav 1. Pravila Ustavnog suda BiH, svako fizičko i pravno lice dužno je poštivati odluke Ustavnog suda BiH.

  • U skladu sa članom 239. Krivičnog zakona BiH, "lužbena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprečava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina", navodi se u saopćenju.