Dodaju da Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine navodi da naziv Apelacionog odjeljenja Suda, kao drugostepene instance, nije u suprotnosti sa međunarodnim standardima i mišljenjem Venecijanske komisije.
"Međutim, mišljenje Venecijanske komisije iz 2013. godine odnosi se na Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini kojim je bilo predviđeno osnivanje Višeg suda Bosne i Hercegovine, a ne Apelacionog odjeljenja Suda. U cilju jačanja pravne sigurnosti i funkcioniranja pravosuđa, posebno u borbi protiv najtežih oblika kriminala, Evropska komisija je tražila da Bosna i Hercegovina usvoji Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini kojim će se predvidjeti i poseban drugostepeni apelacijski sud čime bi se ojačala neovisnost kod sudskog preispitivanja odluka Suda Bosne i Hercegovine", navodi se u saopćenju.
Ističu da se nacrtom zakona o Sudu Bosne i Hercegovine ne postižu se ovi ciljevi. Naprotiv, tvrde da se koriste ove tehničke i kozmetičke izmjene koje se odnose na Apelaciono odjeljenje Suda, kako bi se umanjila nadležnost suda Bosne i Hercegovine.
"I u važećem Zakonu o Sudu Bosne i Hercegovine postoji Apelaciono odjeljenje, a razlika postojećeg i predloženog novog rješenja je u tome što po novom prijedlogu predsjednika Apelacionog odjeljenja bira Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Članom 10. važećeg Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine propisano je da Sud ima Apelaciono odjeljenje, a Nacrtom zakona o Sudu Bosne i Hercegovine u članu 1. propisano je da se zakonom uređuje kontinuitet postojanja Suda Bosne i Hercegovine i osnivanje Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine", stoji u saopćenju NES-a.
Dodaju da je razlika između ova dva propisa i ta što je sjedište Apelacionog odjeljenja po važećem zakonu u Sarajevu, dok je Nacrtom zakona o Sudu predviđeno da sjedište tog odjeljenja bude u entitetu Republika srpska.
"Članom 2. važećeg zakona propisano je da 'Sud čine predsjednik i određeni broj ostalih sudija kako je to propisano ovim zakonom', dok se novim zakonom predviđa da 'sastav Suda i Apelacionog odjeljenja Suda odražava različitost naroda Bosne i Hercegovine u smislu etničkog, spolnog i drugog sastava', čime se uvode zakonske novine, a koje su i u dosadašnjoj praksi primjenjivane, da se prednost pri izboru sudija daje nacionalnoj pripadnosti, a ne stručnosti kandidata", navodi su saopćenju NES-a.
Podsjećaju da važećim zakonom o sudu (član 7.) propisana krivična nadležnost i to:
(1) Sud je nadležan za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine i drugim zakonima Bosne i Hercegovine,
(2) Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike spske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:
a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine;
b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Iz Nacrta Zakona o sudu brisana je odredba važećeg zakona (član 7. 2. b) 'mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko distrikta Bosne i Hercegovine'.
"To praktično znači da izvršioci krivičnih djela mogu po Bosnu i Hercegovinu izazvati ozbiljne štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu, ali im zbog toga neće suditi Sud Bosne i Hercegovine, što je do sada bio slučaj, već će za ta krivična djela biti nadležni entitetski sudovi", pojašnjavaju iz NES-a
Podsjećaju da je Članom 7. stav 3. važećeg zakona propisano :
"(3) U nadležnosti Suda je također da:
a) zauzima konačan i pravno obavezujući stav vezan za sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kojem je povjereno sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine;
b) Sud je također nadležan za donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenje zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".
"I ove su odredbe izostavljene iz Nacrta zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, čime se dodatno umanjuje nadležnost Suda Bosne i Hercegovine, što ne doprinosi ujednjačavanju sudske prakse, posebno u vezi sa primjenom krivičnog zakonodavstva u vezi sa krivičnim djelima genocida, zločina protivčovječnosti, ratnih zločina i kršenje zakona i običaja rata", smatraju u NES-u.
Dodaju da se Članom 19. Nacrta zakona o Sudu Bosne i Hercegovine omogućava Apelacionom odjeljenju Suda da odlučuje o prenošenju nadležnosti sa Suda Bosne i Hercegovine na drugi sud u entitetu ili Brčko distriktu Bosne i Hercegovine kada je iz stvarnih ili pravnih razloga spriječen da postupi Sud Bosne i Hercegovine.
"Ovakva odredba ne postoji u važećem Zakonu o Sudu, te se opravdano postavlja pitanje zbog čega se propisuje nadležnost Apelacionog odjeljenja za prenošenje nadležnosti na drugi sud, a da se pri tome ne definiraju stvarni i pravni razlozi za sprječavanje Suda Bosne i Hercegovine da postupi u konkretnom slučaju", sapoćio je NES BiH.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine je za utorak, 19. mart sazvala sjednicu Vijeća ministara na čiji dnevni red je i uvršten Zakon o sudu Bosne i Hercegovine.
