Nermin Muzur najavio veliki projekat u centru Ilidže i poručio: Bit ćemo ozbiljan grad

Bila je među ratom najrazorenijim općinama i gradovima u Bosni i Hercegovini. Taj gubitak je utoliko veći zbog toga što je prije rata bila među najrazvijenijim općinama i gradovima ne samo u Bosni i Hercegovini, već u bivšoj Jugoslaviji. Imala je snažnu industriju i razvijen turizam.

To i više od toga je uništeno u ratu od 1992. do 1995. godine. Ilidža, u kojoj su desetine hiljada izbjeglica pronašle utočište, morala je sve ispočetka. Poslijeratni izazovi su bili brojni, a jedan od najvećih je bio upravo kako zbrinuti izbjeglice.

Uprkos tim izazovima, Ilidža je tri decenije od završetka rata, odnosno od reintegracije, uspjela ponovo biti među najrazvijenijim lokalnim zajednicama u zemlji. Jedan od podataka koji potvrđuje da je to tako jeste da je među općinama i gradovima u Federaciji Bosne i Hercegovine s najvećim fiskalnim prometom.

Povodom godišnjice reintegracije razgovarali smo s načelnikom Ilidže Nerminom Muzurom (NiP). Kada je bila reintegracija, Muzur, inače iz Hrasnice u kojoj su bili organi RBiH, bio je dječak, ali dovoljno odrastao da se sjeća tog vremena.

"Imao sam 10-ak godina kada je bila reintegracija, ali se dobro sjećam tog vremena. Moja generacija je obilježena ratom. Interesiralo nas je kada bi neko došao sa linije, koji teritoriji su oslobođeni. Reintegracija je bila nešto wow. S jedne strane je to bila neopisiva radost, a s druge strane je bila tuga, sivilo, jer je Ilidža bila razorena. Bukvalno je bila opustošena", prisjetio se.

Sa svojim vršnjacima do završetka rata, odnosno do reintegracije, uglavnom se kretao po Hrasnici.

"Pri prvim dolascima na Ilidžu, u blizini hotela Terme i u parkovima oko njega zaticali smo barikade Snaga za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma (IFOR) i tranšeje. Bez obzira na jezovite prizore, postojala je nestrpljivost da se ode u dijelove koji su bili pod SDS-om i VRS-om", rekao je.

Pitali smo ga da li je to što je Ilidža danas svojevrsna satisfakcija za njene stanovnike za ratne patnje.

"Ljudski gubici se ne mogu nadoknaditi. Patnju nije moguće obeštetiti. Ono što je Ilidža danas, 30 godina od reintegracije, poruka je da smo u najtežim trenucima vjerovali, borili se, imali volju i odlučnost učiniti boljim mjesto u kojem živimo. Za to su zaslužni i oni koji su prije mene, od rata, pa kasnije, bili načelnici, Husein Mahmutović, Amer Ćenanović i Senaid Memić", odgovorio je.

Urađeno od reintegracije do danas

Govoreći u intervjuu za Klix.ba o onome što je urađeno na Ilidži od reintegracije do danas, Muzur je podsjetio da je prošlogodišnji budžet ove općine, nakon rebalansa, iznosio 75,90 miliona KM, za šta je ukazao da je 10 puta više nego 1997.

"To je najbolji pokazatelj njenog razvoja. Naravno da je to posljedica i inflacije, ali i pozitivnih ekonomskih procesa. Od 2006. do 2010., kada je rahmetli Ćenanović bio načelnik, realizirali su se projekti kojima se mijenjalo lice općine", dodaje.

U osvrtu na Ćenanovićev načelnički mandat, napomenuo je da je tada počela izgradnja saobraćajnice s po dvije trake u oba smjera od Ilidže, preko Butmira i Sokolović Kolonije, do Hrasnice. Na toj saobraćajnici je zeleni pojas na kojem se gradi tramvajska pruga. Osim toga, tih godina je, nastavlja, u gotovo svakoj mjesnoj zajednici je izgrađena zgrada mjesne zajednice i ambulanta.

Zatim se osvrnuo na ono što je urađeno od kraja 2020., kada je preuzeo načelničku poziciju, do danas.

"Osim projekata koje smo planirali našim planom, a poslije i strategijom, uspjeli smo pokrenuti sedam nerealiziranih projekata, određenih strategijom razvoja za period od 2008. do 2012., od čega smo četiri u potpunosti završili i tri su u završnoj fazi. To govorim jer pored našeg plana, sve ono što je eventualno nekad prije planirano, a nije realizirano, uzeli smo u razmatranje i realizirali", rekao je.

No, uvjerava, ono što je urađeno u njegovom dosadašnjem mandatu, a što je bilo zacrtano spomenutom strategijom, postojalo je samo kao ideja.

"Dakle, radili smo od početka, što je podrazumijevalo projektovanje, izradu idejnih i glavnih rješenja te ostale dokumentacije. Među tim projektima su most u Pijačnoj ulici, na koji su mještani Stupa godinama čekali, i saobraćajnica u blizini podvožnjaka u Osjeku. Osim što smo radili na realizaciji onoga što je definirano spomenutom strategijom, radili smo i radimo na onome što smo zacrtali 2021. i 2022. Prije svega mislim na:

• Novu, vrhunsku sportsku dvoranu u Hrasnici, koja će biti otvorena na 30. godišnjicu reintegracije (danas);

• Vrtić u Lužanima, čija je rekonstrukcija završena i koji će biti otvoren za mjesec ili dva mjeseca;

• Osnovnu školu na Stupu, za koju očekujemo da njena izgradnja bude završena ove godine;

• Centar za djecu s poteškoćama u razvoju, čija je prva faza izgradnje završena i očekujemo da radovi budu završeni također ove godine;

• Tramvajsku prugu Ilidža - Hrasnica, kao historijski projekat, koja bi od ljeta ove godine trebala biti u funkciji;

• Stojčevac, koji je revitaliziran, čime je postao jedna od omiljenih destinacija ne samo stanovnika Kantona Sarajevo, već i građana ostalih dijelova zemlje. To mjesto je ne tako davno bilo mjesto na koje se nije željelo ići;

• Veliki park, s 50 hiljada metara kvadratnih (m2), jedan od najvećih u Kantonu, također je revitaliziran. Tokom zime u njemu je klizalište, a tokom ljeta je mjesto koncerata, predstava, a od prošlog ljeta i Sarajevo Film Festivala;

• Ratni put na Igmanu, čijih je 5,5 kilometara izgrađeno. Očekujemo rješenje pitanja državne imovine kako bismo nastavili izgradnju ovog puta i spojili ga s Krupcem, odnosno Bjelašnicom;

• Centralni trg, potpuno je obnovljen, čime je postao mjesto ljetnih koncerata, koje posjećuju desetine hiljada ljudi;

• Kanalizaciju u Rakovici, koja će konačno ove godine biti izgrađena;

• Vodosnabdijevanje u Mitrićima u Blažuju;

• Raskrsnicu na 13. transverzali, kod stambenog kompleksa Bulevar;

• Korito u dužini od 300 metara u dijelu Otesa, čime je onemogućeno plavljenje tog dijela Ilidže, koji je ranije često plavio;

• Vrelo Bosne, koje sređujemo s Kantonalnom ustanovom za zaštićena prirodna područja. Ovaj spomenik prirode je prepoređen. Potpisali smo ugovor o sanaciji dijelova Velike aleje cijelom njenom dužinom;

• Kulturne i sportske manifestacije, među kojima je Stojčevac 5K;

• Komunalno preduzeće, koje smo ozbiljno kapacitirali. Oni su sada spremni izvršavati ozbiljne zadatke;

• Obnova premjera, što je najvažnije. Koliko je to važno najbolje shvataju porodice koje imaju nesporazume zbog toga koji dio zemljišta kome pripada. Taj problem smo riješili bez da su oni i drugi morali išta platiti. To je bitno i onima koji su izgradili kuću za koju nije urađen tehnički prijem. Dakle, premjerom je omogućeno da takve kuće budu u zemljišnim knjigama".

Saobraćajna infrastruktura

Muzur se posebno osvrnuo na razvoj saobraćajne infrastrukture. Govoreći o tome, izdvojio je to da je prošle godine urađeno 12 kilometara (km) novih saobraćajnica, godinu ranije 18 km, 2023. godine 11 km, 2022. i 2021. godine po 15 km.

"Dakle, u prethodnih pet godina je urađeno više od 70 kilometara novih saobraćajnica. Sa Cestama Federacije Bosne i Hercegovine rekonstruirali smo most na saobraćajnici M17 te je na ovoj cesti, na skretanju prema trgovačkom centru Obi, na mjestu semaforizirane raskrsnice, izgrađen kružni tok", dodaje.

Najavio je nove projekte na cesti M17 i u centralnom dijelu Ilidže, a koji su povezani.

"Planiramo na M17 izgraditi još dva kružna toka. Jedan na ulazu u Lužane, kod bivše ćilimare, i drugi kod stare željezničke stanice. Preostaje nam da projektujemo i kružni tok na ulazu u Pejton, što je također na M17. Time će saobraćaj na dionici M17 od Pejtona do Vreoca biti reguliran kružnim tokovima u cilju da smanjimo saobraćajne gužve", naglasio je.

Ukazao je da izgradnja spomenutih kružnih tokova predstavlja predradnju za ono za što Općina Ilidža radi s Arhitektonskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu.

"To je projekat o kojem prvi put javno govorim, a to je definitivno zatvaranje Rustempašine ulice za promet motornih vozila i izgradnja podzemne garaže ispod autobuskog terminala. Garažni ulazi/izlazi bi trebali biti kod centralnog trga, ćevabdžinice 'Ilidžanka' i kod tramvajskih stajališta na terminalu. Time bismo trebali trajno riješiti potrebu za parkingom u ovom dijelu Ilidže. Tendencija će biti da garaža ima dvije namjene - da se osim za parkiranje, može koristiti kao sklonište u kriznim trenucima", obrazložio je.

Očuvanje tradicije

Prema njegovim riječima, općinska administracija se ne misli zaustavljati, već nastaviti raditi na onome što je određeno planskim dokumentima. U prilog tome je izdvojio to da je u poodmakloj fazi izrada glavnog projekta za staru željezničku stanicu, nakon čega će početi njena obnova.

"Uspjeli smo Ilidžu učiniti pozitivnom pričom o kojoj se govori. Gotovo da se o njoj i ne govori u negativnom kontekstu, ne govori se o politici na Ilidži, već se govori o onome što se radi za građane. I posjetitelji su pozitivno iznenađeni, a razlog za to jeste što smo uspjeli unaprijediti i ono što je naša tradicija, kao što je Festival narodne muzike, i oživjeti ono što je naša tradicija, kao što su konjičke utrke na butmirskom hipodromu", izjavio je.

Jedan od ciljeva mu je da Ilidža ne ovisi o jednom čovjeku, već da, kako je kazao, ima sistem, da bude institucija.

"Na početku smo govorili o ratu i reintegraciji, patriotizam se ne pokazuje riječima, već djelima, baš kao što je to bilo 1990-ih. Moramo odgovorno raditi ono za šta smo izabrani da radimo”, poručio je sagovornik Klix.ba.

Digitalizacija administracije

Tvrdi da Općina Ilidža nije propustila nijednu priliku za digitalizaciju svoje administracije.

"S BH Telecomom smo potpuno unaprijedili internu digitalnu infrastrukturu, što podrazumijeva digitalizaciju administrativnih procesa. Instalirali smo novi sistem za upravljanje dokumentima (DMS) i uspostavili dupli cloud za čuvanje podataka, što je ranije bilo značajno zanemareno. Ubrzali smo sve interne procese koje smo mogli ubrzati", istakao je.

Uvjerava i u to da je Općina Ilidža prva jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini koja je ukinula potrebu za potvrdom o zaštiti identiteta građana (CIPS).

"Više nije potrebno da građani donose tu potvrdu u Općinu jer imamo elektronski pristup CIPS-u. Prva smo jedinica lokalne samouprave koja je omogućila podnošenje zahtjeva za izdavanje kvalificiranog elektronskog potpisa", dodaje.

Kako je izjavio, koriste svaku priliku za nešto novo, a sve kako bi život građana bio bolji.

"Na posljednjim lokalnim izborima dobio sam podršku više od 70 posto onih koji su glasali, što obavezuje na to da svaki dan 24 sata morate biti posvećeni poslu. Ko radi, taj griješi, ali te greške su male. Posao se nikad ne završava jer su poboljšanja trajno moguća", kazao je.

Općinski budžet

Tema razgovora bio je i općinski budžet. Objašnjavajući realizaciju tog budžeta, Muzur je naveo da je realizacija kapitalnih projekata 2017. iznosila osam miliona KM, 2021. je iznosila 8,5 miliona, a prošle godine 28 miliona KM.

"Procentualno i u apsolutnom iznosu je prošla godina bila rekordna po pitanju kapitalnih projekata. Naime, gotovo 60 posto budžeta su kapitalne investicije. Tako da je vrlo vidljivo sve ono što radimo i to je ono što nije slučajno, već plod sistemskog rada", konstatirao je.

Kao primjer tog sistemskog rada istakao je novu sportsku dvoranu u Hrasnici.

"Nismo se uopće nadali da ćemo od Federacije dobiti dio sredstava za njenu izgradnju. Nakon što smo po našoj aplikaciji dobili sredstva, mjesec dana kasnije, ponovo su nas pozvali da apliciramo jer nije potrošen fond namijenjen za sportske projekte, a nije bio potrošen jer drugi nisu imali spremne projekte", naglasio je.

Kako je ocijenio, Općina Ilidža finansijski jako dobro stoji.

Tramvajska pruga Ilidža - Hrasnica

Hrasnica je zbog tramvajske pruge u izgradnji postala tema u Kantonu Sarajevo. Pitali smo ga da li je povećana zainteresiranost privrednika i onih koji rješavaju svoje stambeno pitanje za Hrasnicom zbog tramvajske pruge.

"Jedna od najvažnijih stvari u životu jeste biti u situaciji da budete tema, ali da se u tome uspije radom. Naravno da se priča o Hrasnici i naravno da se povećala zainteresiranost za nju. Bit će brojni benefiti te pruge. Jedan od njih se već dogodio, a to je rast vrijednosti domova ljudi koji žive uz trasu tramvajske pruge", odgovorio je.

Smatra da će sada mnogi željeti živjeti u Hrasnici, ali ne samo zbog tramvajske pruge.

"Naime, dva tramvajska stajališta su vrlo blizu nove sportske dvorane u Hrasnici, nogometnog stadiona, vrtića, Četvrte osnovne škole, ambulante i marketa. To sve je u krugu od 300-400 metara. Naravno da će takvo mjesto biti poželjno za život. Sve ono što ne postoji bit će dostupnije s tramvajskim prijevozom. Oni koji srednju školu i fakultet pohađaju u Sarajevu moći će bez presjedanja, javnim prijevozom, tramvajem, doći u školu i fakultet. Ja dok sam studirao morao sam tri- četiri puta presjedati da bih došao na fakultet", ukazao je.

Napomenuo je da spomenuto predstavlja benefite koji nisu baš finansijski mjerljivi. Za njega je to odgovor onima koji problematiziraju da li je izgradnja tramvajske pruge finansijski opravdana.

"Hrasnica više neće biti negdje tamo, već će biti tu. Nastavljamo dalje, a to je da se poslije tramvajske pruge počne o Hrasnici pričati zbog žičare ka Igmanu. Time bismo grad okrenuli ka ovom naselju, tački koja bi spajala olimpijski grad i olimpijsku planinu", dodaje.

Nezadovoljstvo raspodjelom novca od poreza

Načelnik Ilidže je objasnio zašto je nezadovoljan kako se u KS raspodjeljuje novac od poreza po općinama.

"Nelogičnosti bodu u oči. Zakonom o pripadnosti prihoda FBiH se tretira raspodjela novca ka nižim nivoima vlasti. Za cijelu Federaciju su jedna pravila, a samo za KS su druga pravila. Nikad nije objašnjeno zašto je to tako. Prema Zakonu, po 34,5 posto prihoda od poreza na dohodak sljeduje općinama i gradovima izvan KS, a općine u KS dobijaju 1,79 posto prihoda od poreza na dohodak dok ostatak dobija Kanton. Procjena je da Ilidža zbog toga godišnje gubi između 13 i 15 miliona KM ako bi raspodjela bila onakva kakva je u ostalim kantonima", ukazao je.

Prema njegovim riječima, postoji glasina da je među općinama i samim Kantonom Sarajevo prije 20-ak godina postignut svojevrsni politički konsenzus da to tako bude. Ono što je bio kao argument da to tako bude jeste, dodaje, što je to novac za komunalne poslove koje Kanton izvršava u općinama. No, provjerio je koliko koštaju ti poslovi.

"Na prošlogodišnjem sastanku mi je rečeno da kantonalni godišnji budžet za komunalne poslove na Ilidži iznosi 2,5 miliona KM. Ako je i tako, onda bivamo zakinuti za 10 miliona KM. Od tih 2,5 miliona, 600- 700 hiljada je za odvoz smeća, 100 hiljada za vodovod i kanalizaciju i ostatak za održavanje zelenih površina, koje su u nadležnosti Kantona", kazao je sagovornik Klix.ba.

S druge strane, kako je primijetio, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Srednjobosanskom kantonu su povećali postotak raspodjele prihoda od poreza na dohodak zbog finansijskih gubitaka jedinica lokalne samouprave usljed ukidanja takse na istaknutu firmu.

"Nama u KS nije kompenziran gubitak nakon ukidanja takse na istaknutu firmu. Da ne govorim o smanjenju pondera o raspodjeli novca od indirektnih poreza za KS sa 2,0 na 1,5. To je strašno jer znamo koliko je ekonomija KS dinamična u odnosu na ostatak zemlje", dodaje.

Podsjetio je da je to nenamjenski novac te je objasnio zašto je on važan.

"Borimo se za taj novac posebno zbog toga što je on nenamjenski. Naime, dio budžeta su namjenska sredstva, što znači da se ne mogu trošiti za bilo šta. Postoje i nenamjenska sredstva koja bismo mogli iskoristiti i za rast iznosa općinskih stipendija ili povećanje finansijske pomoći sportskim kolektivima", ukazao je.

Dodatno je objasnio zašto je važan nenamjenski novac, za koji tvrdi da je Općini Ilidža neopravdano uskraćen.

"Potrebno je imati na umu da se infrastrukturnim razvojem povećavaju finansijske potrebe održavanja te infrastrukture. Da pojednostavim, nije isto očistiti tri i 33 parka, nije isto očistiti kratku šetnicu i trg s 10 hiljada m2. Osim toga, procjena je da Ilidža sada ima 100 hiljada stanovnika, a na to ukazuje i posljednji birački spisak. Prema tom spisku, pravo glasa je imalo 73-74 hiljade ljudi i dodajte na taj broj maloljetnike, tj. osobe bez prava glasa", istakao je.

Ilidža kao turistička meka

S obzirom na to da je Ilidža turistička meka, što podrazumijeva stotine hiljada turista godišnje, razgovarali smo o tome da li strahuje od negativnih posljedica masovnog turizma.

"Još uvijek je to broj turista kojim možemo upravljati. I u turizmu doživljavamo nepravdu. Nedavno je boravišna taksa porasla s dvije na tri KM. Godišnje je na Ilidži 350-400 hiljada turista s do 800 hiljada noćenja, a od te takse Ilidža dobija nula KM. Sav novac uzima Turistička zajednica KS. Neka svaki turista baci po jedan papirić, to je 400 hiljada papirića koje neko treba pokupiti, a to je neki trošak. Razgovarali smo o tome u Kantonu", naveo je.

Kao strateški cilj je istakao da javnu ponudu u turizmu približe ponudi privatnog sektora u turizmu. Obrazložio je šta misli pod tim.

"Ilidža ima vhunske hotelske i ugostiteljske kapacitete, ali nije imala sadržaj. Radimo na sadržaju na javnom prostoru kako bi se turisti što duže zadržali. Napomenut ću da je suština turizma što duže zadržati turistu. Sigurno smo uspjeli u tome da turisti ostanu jednu noć duže. Posvećeni smo različitim profilima turista", izjavio je.

Dio Grada Sarajeva ili grad

Bivši gradonačelnici Sarajeva Abdulah Skaka (SDA) i Benjamina Karić (SDP) smatrali su da općina Ilidža treba biti dio Grada Sarajeva, zajedno s općinama Novi Grad, Novo Sarajevo, Centar i Stari Grad. Muzura smo pitali da li Ilidža treba biti dio Grada Sarajeva.

"Ne vidim niti jedan razlog zašto bismo bili dio Grada Sarajeva. Jedna od najvećih prepreka u razvoju jesu administrativne zavrzlame. Nešto je višak - ili Kanton ili Grad. Skloniji sam tome razmotriti da Ilidža bude grad, a ne općina. Kao grad ostali bismo kao dio Kantona. Ilidža je davno ispunila uslove da ima status grada", tvrdi.

Ipak, kako je naglasio Muzur, nije isključiv niti prema jednoj mogućnosti, ali misli da je prioritetnije pitanje duplanja - Kanton Sarajevo i unutar njega Grad Sarajevo.

Ilidža za 30 godina

U završnici intervju za Klix.ba pitali smo ga kako vidi Ilidžu za 30 godina.

"To je dobro pitanje jer se oslanja na prethodno. Ilidža će za 30 godina biti ozbiljan grad, jedan od najboljih, najrazvijenijih, najljepših. Siguran sam u to. Ako podaci govore da sada ima 100 hiljada stanovnika, ako postoji regulacioni plan 'Riverina sastavci' za dodatnih 35 hiljada ljudi, ako postoji regulacioni plan 'Nova Ilidža', opravdano je s ovom dinamikom razvoja očekivati da će biti jedan od najozbiljnijih gradova u zemlji. Postoji potencijal za povećanje broja stanovnika na 200 hiljada i više. Koliko je to gradova u zemlji koji imaju više od 200 hiljada stanovnika”, naveo je.

Kako je konstatirao, ako ne mogu ići prije vremena, moraju ići u korak s vremenom.

"Uloga Ilidže neće biti manje važna od one koju je imala tokom agresije, kada je bila ulaz i izlaz iz glavnog grada. Svjestan sam da građanima mnoge stvari sada djeluju nestvarno, ali podsjetit ću da se ostvaruje ono što je prije 10 godina djelovalo nestvarno. Važno je da sistemski i istrajno radimo. Volio bih da smo svi tiši verbalno, ali da smo glasni djelima jer ona trajno ostaju. Kada prohodate Ilidžom, u pozitivnom smislu vidite da to više nije ona Ilidža", zaključio je načelnik Ilidže Nermin Muzur.