Pojasnio je da ukoliko su građani i političke strukture izrazili spremnost da učestvuju u evroatlantskim integracijama neophodno je promijeniti nadležnosti te omogućiti državi da dobije potrebne nadležnosti, ali da pri tome entiteti zadrže one nadležnosti koje su uobičajene u složenim demokratskim društvima.
"Pitanje teritorijalne raspodjele BiH je sekundarno i neznačajno iako se upravo to stavlja u prvi plan, ali ključno pitanje je raspodjela nadležnosti između države i entiteta te shodno tome stabilnosti i snazi državnih institucija, a sve drugo su političke floskule", tvrdi Vehabović.
Vehabović također ističe da u BiH problem predstavlja potreba entitetskog koncezusa za donošenje odluka u državnim institucijama jer tako imamo državne institucije koje više rade u interesu entiteta nego u interesu države budući da se sve temelji na etničkoj ili entitetskoj pripadnosti.
Govoreći o promjeni Ustava BiH kada je u pitanju implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci", Vehabović naglašava da je na ovakvoj matrici nemoguće primijeniti presudu jer Ustav BiH iz Aneksa IV favorizira etnički faktor u odnosu na građanski i prema tome taj koncept "jednostavnom formulom brojki i slova nije moguće promijeniti".
Jedan od današnjih izlagača bio je i Dragan Popović iz Centra za praktičnu politiku za Republiku Srbiju koji je kazao da Srbija ima problme jer je ustav donesen na vrlo netransparentan način "preko noći", zbog čega ima mnogo manjkavosti prije svega u oblasti ljudskih prava i organizacije vlasti te nezavisnosti pravosuđa posebno jer je sudska vlast pod velikim uticajem izvršne vlasti.
"Ustav Srbije preopterećen je ideološkom postavkom od preambule koja spominje Kosovo i Metohiju preko definicije same države koja je definirana kao država srpskog naroda i ostalih koji u njoj žive. Kad na Balkanu napišete takvu stvar to šalje poruku svima koji ne pripadaju toj naciji", ističe Popović.
BiH i Srbija imaju slične probleme kada je u pitanju implementacija postojećih ustava, a Popović naglašava da iako je srbijanski ustav loš njegova implementacija je još gora kao što je slučaj i sa zakonima koji se malo ili nikako provode.
Profesor evropskog prava na Karlovom univerzitetu u Pragu Ivo Šlosarčik kazao je da iako se u procesu pridruženja Češke Republike EU ispostavilo da je EU neko ko može da ponudi smjernice u usklađivanju zakonodavstva ipak su domaće institucije te koje reforme moraju i provesti.
Standardi EU bi se trebali ugraditi u domaća zakonodavstva, a kao jedan od primjera Šlosarčik ističe provođenje tendera koje je češka prilikom priključenja primjenjivala te ih je, uvidjevši da su to dobri načini, počela primjenjivati i u drugim sektorima, a ne samo u slučaju fondova EU.
Na radionici je još istaknuto da u promjenama ustava trebaju aktivno učestvovati svi segmenti građanskog društva i nevladin sektor budući da su upravo građani birali političare i tako neprestano i bez odustajanja trebaju insistirati na promjenama.
Ekspertnu radionicu danas su u Sarajevu organizirali Evropski istraživački centar (EIC) iz Sarajeva s partnerima EUROPEUM-om iz Češke Republike i Centrom za evroatlantske studije (CEAS) iz Beograda uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED) iz SAD-a, a dio je projekta unapređenja dijaloga između nevladinog sektora Srbije i BiH o ključnim pitanjima evropskih integracija.
Pojedine novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM se povlače iz opticaja, evo do kada ih možete zamijeniti
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
