Potreba za upošljavanjem 25 tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republici Srpskoj (RS) proistekla je zbog velikog broja predmeta ratnih zločina koji se vode kao manje osjetljivi, a prebačeni su entitetskim pravosudnim institucijama, gdje bi trebali biti završeni.
U Visokom sudskom tužilačkom vijeću (VSTV) kažu da su brojna tužilaštva u entitetima osposobljena da rade na predmetima ratnih zločina i da nije bilo negativnih reakcija zbog toga što su dobili veći broj slučajeva, a ipak u nekim tužilaštvima naglašavaju kako bez upošljavanja tužilaca i osiguranja sredstava za svjedoke i stručne saradnike neće moći efikasno raditi.
Dok se čeka da izvršne vlasti osiguraju sredstva za pravosuđe, ekonomski stručnjaci smatraju da će do toga teško doći jer je Međunarodni monetarni fond (MMF) već zatražio da se smanji javna potrošnja, odnosno plate uposlenima u institucijama.
Ipak, postoji nada da će se sredstva osigurati iz pristupnih fondova Evropske unije (EU), za što stručnjaci naglašavaju da je riječ o jednokratnoj pomoći iz koje se ne mogu isplaćivati plate.
Preko 600 predmeta ratnih zločina
Potpunija implementacija Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, koja je usvojena prije četiri godine, počela je prije nekoliko mjeseci. Jedna od ključnih stavki ovog dokumenta je prebacivanje manje osjetljivih predmeta s državnog na entitetsko pravosuđe radi daljnjeg procesuiranja.
Prema podacima Suda BiH, do sada su entitetskom pravosuđu prebačena 262 predmeta. Uz te predmete, tužilaštva u entitetima i Brčko Distriktu imaju još 400 predmeta koje trebaju završiti.
Kantonalno tužilaštvo u Mostaru dobilo je preko 50 predmeta ratnih zločina. Sabina Beganović, tužiteljica iz tog tužilaštva, smatra da je nemoguće ostvariti značajnije rezultate.
“Ove godine nam je dostavljeno 35 novih predmeta, što nije konačan broj. Realno je očekivati da ćemo imati oko 100 predmeta protiv 1.000 osoba. Iskazana je potreba da se zaposle tri tužioca, šest stručnih saradnika i istražitelj”, kaže Beganović, ističući da im nedostaju i potrebna sredstva za svjedoke.
U Tužilaštvu u Mostaru, na slučajevima ratnih zločina trenutno rade tri tužioca, koji istražuju i druga krivična djela. U ovakvim okolnostima, smatra Beganović, ne mogu postići značajne rezultate, a ne mogu se izjasniti ni o vremenu potrebnom da se riješe predmeti koje su dobili na daljnje procesuiranje.
Maja Vidović iz Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci kaže da na predmetima trenutno rade dva tužioca i jedan stručni saradnik, te da je za rješavanje 37 predmeta koje su dobili na daljnje procesuiranje potrebno upošljavanje većeg broja tužilaca.
Milorad Novković, predsjednik VSTV-a, koji je ujedno i predsjedavajući Nadzornog odbora za praćenje provođenja implementacije Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, kaže da je svjestan problema nedostatka kapaciteta, te da su zbog toga i izvršili procjenu potrebne infrastrukture.
“U potpunosti je izvršena procjena potrebnog broja tužilaca. To je prioritet i vlade entiteta trebaju izdvojiti sredstva za restrukturu”, naglašava Novković u izjavi za BIRN – Justice Report.
Prema njegovim riječima, na jednoj od sjednica VSTV-a bit će razmatrane i procjene za saradnike, savjetnike i istražitelje, kao i za podršku svjedocima. Zaključci s te sjednice bit će upućeni vladama entiteta i Brčko Distrikta.
Budući da nadležnost za povećanje broja tužilaca, kao i ostale infrastrukture, ostaje na vladama entiteta i kantona – kako kaže ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić – to može biti problem jer je i sada izvršen pritisak na entitetske budžete.
Zaposliti i otpustiti
Hurtić pojašnjava da je MMF za posljednji zajam koji nam je dao postavio uslove da se umanje troškovi administracije.
"S obzirom da MMF traži smanjenje javne potrošnje, a time i troškova administracije, izvršne vlasti imaju dvije opcije. Jedna je da zaustave zapošljavanje na nivou svih institucija ili da dopuste zapošljavanje u jednoj instituciji, a iz druge otpuste”, kaže Hurtić, dodajući da teoretski može doći do zapošljavanja u tužilaštvima ako se plate uklope u iznos koji je dogovoren s MMF-om oko smanjenja javne potrošnje.
Svjestan problema oko smanjenja javne potrošnje, Novković navodi da se može pokušati da se dio sredstava “namakne kroz IPA (Instrument pretpristupne pomoći) fondove EU”.
“Za ovu i iduću godinu, kroz IPA projekte se planiraju sredstva u iznosu od 14 miliona eura za procesuiranje ratnih zločina. Od toga, oko pet miliona ide na entitetski nivo i oko milion u Brčko Distrikt. To su značajna sredstva, koja će u narednom periodu biti korištena za osposobljavanje i podršku procesuiranja ratnih zločina na entitetskom nivou”, pojašnjava Novković.
U Direkciji za evropske integracije potvrdili su da je Evropskoj komisiji proslijeđen prijedlog IPA paketa za 2013. godinu u ukupnom iznosu od 90 miliona eura, od kojih je za sektor pravde namijenjeno 25 miliona eura.
Ipak, Hurtić smatra da se ova sredstva ne mogu koristiti za otvaranje radnih mjesta jer nisu trajna, već jednokratna pomoć.
Ukoliko se dobiju ova sredstva, kaže Novković, u idućih 12 godina će biti završeni svi predmeti ratnih zločina, kao što je definirano Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
