{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nema novca za deminiranje polja

S
22.12.2008. u 10:16
0
1
Nema novca za deminiranje polja
0
Nema novca za deminiranje polja
Bosna i Hercegovina je do marta 2009. trebala biti očišćena od mina postavljenih u toku proteklog rata. Ipak, trinaest godina nakon njegovog završetka, preko 220.000 mina i neeksplodiranih sredstava još uvijek predstavlja opasnost za djecu, ratare, lovce, šumare i rekreativce koji požele izaći u prirodu.
Associated Press donosi priču o ovim tihim ubicama u našoj zemlji, navodeći da otkako je u BiH uspostavljen mir, mine su bile kobne po 1.665 ljudi. U prosjeku svaka 2,5 dana neko strada od mine. Samo u ovoj godini, 19 ljudi je poginulo, a 18 teško ranjeno. Oko 1.700 kvadratnih kilometara, odnosno 3,5 procenata teritorije pokriveno je minama. Novi cilj je da se ove tihe ubice uklone do 2019.

Problem nije samo u tome što se ne zna gdje su sve zakopane, već što nema novca za njihovo uklanjanje. Za iskopavanje samo jedne minu treba 10.000 dolara.

Stvari pogoršava činjenica da u našoj zemlji mine nisu postavljali vojnici koji su bilježili gdje je koja zakopana, ističu iz Centra za uklanjanje mina MAC BiH. Obično opisi idu ovako: tri mine, tri metra od stabla jabuke, a kad demineri dođu na lice mjesta, naiđu na šumu na mjestu nekadašnjeg voćnjaka i sve što znaju je da su tu negdje zakopane tri mine.

"To je najveći problem na svijetu", kaže Ahdin Orahovac iz MAC-a za AP, pritom pokazujući na veliku mapu prekrivenu označenim tačkama. Plave označavaju mjesta koja su očišćena, a crvena ona koja su još uvijek pod minama. Crvenih je veoma puno.

Salih Hadžić jedan je od deminera koji odjeven u zaštitnu odjeću i sa detektorom metala radi na otkrivanju nekih od najsmrtonosnijih vrsta mina PROM, izumljenih da odskoče u vis prije nego ekspodiraju.

"Moram se skoncentrisati. Ako mi misli odlutaju, to može biti fatalno", kaže deminer kojem je zabranjeno da pije, u krevet ide u 22 sata i radi u intervalima od 30 minuta, bolno sporim. "Kad se vratim kući znam da sam oslobodio još jedan dio teritorije gdje se djeca mogu igrati i niko neće biti povrijeđen ili ubijen."

Nakon 1984. godine, kada su Zimske olimpijske igre održane u Sarajevu, ovaj grad se s nadom kandidovao za naredne 2010. Ipak, njegova kandidatura je odbijena jer se na okolnim planinama i dalje nalazi mnoštvo mina koje utječu i na poljoprivredu, i na gradnju autoputeva, školstvo, tvornice, pa onda i turizam.

David Rowe, ekspert za mine pri UN-ovom razvojnom programu potvrđuje: "Nema sumnje da to sprječava razvitak."

Izbjeglice su spriječene da se vrate kućama, da pronađu svoje bližnje u masovnim grobnicama. Životinje su u stalnoj opasnosti, također.

I neke druge svjetske zemlje suočavaju se sa ovim problemom. Mine iz Drugog svjetskog rata ostavljene su i u Velikoj Britaniji, Čadu, Danskoj, Ekvadoru, Jordanu, Mozambiku, Nikaragvi, Peruu, Senegalu, Tajlandu, Venecueli, Jemenu i Zimbabveu. Donatori, međutim, sve više svojih resursa upućuju u Irak i Afganistan.

"Ubrzano se gubi interes za ovim područjem", kaže Sabina Beber Boštjančič iz Međunarodnog fonda za deminiranje i pomoć žrtvama mina sa sjedištem u Ljubljani. Navodi kako je u BiH postignut napredak. U periodu 1996.-2007. je očišćeno oko 85 km2, gdje je pronađeno više od 38.000 mina i 30.000 NUS-a, ali većina ih je ostala u ruralnim područjima. BiH bi već od 2009. godine trebala godišnje odvajati oko 30 miliona KM za deminiranje. Dinamika deminiranja zavisit će prvenstveno od raspoloživih finansijskih sredstava.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: