Taj potez Inzka, na kraju njegovog mandata u Bosni i Hercegovini bio je okidač za jednu od najvećih političkih kriza. Vlast iz entiteta Republika Srpska koju u potpunosti kontroliše Milorad Dodik od kraja jula prošle godine započela je direktne udare na državu. Donošeni su zakoni koji odbacuju tzv. Inzkov zakon, usvajani zaključci o vraćanju nadležnsti na entitet te je vršeno sistemsko derogiranje države.
Ipak, izuzev prvobitne buke neposredno po stupanju na snagu zakona, do danas je u velikoj mjeri smanjeno negiranje genocida. Svakako da i dalje postoje ispadi veličanja ratnih zločinaca pa i pojedinaca koji znaju izjaviti da u Srebrenici nije bilo genocida, ali je generalna ocjena kako je Inzkov potez donio pomak naprijed.
Prošle godine uoči godišnjice obilježavanja genocida član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je davao izjave kojim aje ne samo negirao genocid, već je i ismijavao te vrijeđao žrtve govoreći da se u Potočarima ukopavaju prazni tabuti. Nakon stupanja na snagu zakona u javnom prostoru je smanjeno negiranje genocida, što je nekada bila ustaljena praksa.
Sama činjenica da postoji zakonska odredba koja više ne dozvoljava negiranje, dovoljna je brana za negatore koji su nekada slobodno znali poručiti da genocida nije bilo. Čak je i Dodik postao oprezniji. Tako, kada ga je novinarka RTL-a u Hrvatskoj pitala za genocid u Srebrenici on je poručio:
"Vi mene hoćete gurnuti u sudski proces, je l’ da? Pa dobro. U Srebrenici se dogodio jedan zaista težak zločin, ali gotovo tokom čitavog tog sukoba gotovo identičan broj stradalih je Bošnjaka i Srba i u tom pogledu je apsolutno nemoguće odvojiti jedno od drugoga. Nisam sudac da o tome govorim, ali imam pravo na politički stav", kazao Dodik sredinom novembra prošle godine.
Dakle, već je bio svjestan da postoji zakon koji mu može stvoriti probleme zbog negiranja genocida, što je pomak naprijed.
Naravno u protekloj godini bilo je onih koji su uprkos zakonu, prije svega na društvenim mrežama negirali genocid, ali je sve završavalo na otvaranju predmeta pri Tužilaštvu BiH.
Jedan od njih je i Radovan Kovačević, savjetnik Milorada Dodika koji je u spetembru na Federalnoj televiziji kazao: "Jasno i odgovorno tvrdim da se u Srebrenici nije dogodio genocid, da zločin koji se dogodio u Srebrenici ne može da se kvalifikuje kao genocid".
Tužilaštvo je formiralo predmet te kasnije odustalo pod izgovorom da "Kovačević nij eimao namjeru da uvrijedi pojedinca ili određenu skupinu ljudi".
Naime, u odluci o neporovođenju istrage protiv Kovačevića navedeno je:
"Radovan Kovačević u konkretnom slučaju nije imao namjeru da uvrijedi pojedinca ili određenu skupinu ljudi, a da naročito nije imao namjeru da povrijedi ničija osjećanja niti da bilo koga podstakne da učini nekome nešto nažao".
Na osnovu čega i kako je to tužilaštvo zaključilo da u Kovačevićevoj izjavi nema elemenata krivičnog djela vjerovatno znaju samo u tužilaštvu, s obzirom na jasne i precizne odredbe Inzkovog zakona.
Na upit Klix.ba iz Tužilaštva BiH kažu da su u prethodnih godinu dana dobili više prijava, uglavnom građana protiv pojedinaca koji su u javnom prostoru negirali genocid. U tom procesu formirali su 40 predmeta, međutim to još nije rezultiralo nijednom konkretnom optužnicom, a kamoli presudom.
Samo postojanje zakona jeste bitna odredba koja smanjuje raniju učestalost negiranja genocida, međutim pravosuđe u BiH kao da nije spremno na to procesuiranje.
