On tvrdi da "tako nedefiniran zadatak radne grupe ostavlja prostor za različita tumačenja, ali i manipulacije".
Navodeći da "nisu tačne" tvrdnje da RS opstruira rješavanje pitanja državne imovine, "već to rade predstavnici iz Federacije BiH”, Spasojević je na pres-konferenciji rekao da Vijeće ministara nije propisalo kriterije popisa te je optužio članove zajedničkih institucija i onih iz Federacije BiH da oni vrše opstrukciju.
Ustvrdio je da "predstavnici FBiH i zajedničkih organa žele da kroz rješavanje pitanja državne imovine pokušaju riješiti pojedina ustavna pitanja koja se na drugi način nisu mogla riješiti”.
Spasojević je naveo i da predstavnici Federacije BiH i države BiH žele da se popis imovine obavi sa stanjem na dan 31. decembra 1991.godine, dok predstavnici RS-a smatraju da to treba da bude 2005., kada je OHR nametnuo zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Član Komisije za državnu imovinu iz RS-a Nikola Kovačević najavio je i da će predstavnici iz RS-a u tom zajedničkom tijelu već sutra dostaviti OHR-u najnoviju radnu verziju zakona o državnoj imovini.
On kaže da su se u izradi tog dokumenta rukovodili "Prudskim sporazumom", kojim je dogovoreno da državna imovina koja je pod zabranom raspolaganja treba da se podijeli po teritorijalno-funkcionalnom principu između entiteta, a da jedan njen dio pripadne institucijama države.
"To podrazumijeva da nepokretna imovina pripada entitetima, gdje se i nalazi, a dio institucijama BiH, a koji je potreban za obavljanje njihovih ovlaštenja iz nadležnosti utvrđene Ustavom BiH i drugim propisima", naveo je Kovačević.
"Što se tiče pitanja perspektivne vojne imovine, prijedlog je da ona pripadne Oružanim snagama BiH, dok neperspektivna vojna imovina treba da se podijeli između entiteta”, kazao je Kovačević.
U svom prijedlogu zakona RS predlaže i da onog momenta kada nadležni organ utvrdi da perspektivna vojna imovina više nema taj status ona treba da se vratiti entitetima.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
