{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


(Ne)otvorenost budžetskih procesa u BiH

11.3.2013. u 17:24
6
0
(Ne)otvorenost budžetskih procesa u BiH
6
(Ne)otvorenost budžetskih procesa u BiH
U zgradi Parlamenta Bosne i Hercegovine održana je OBS konferencija na kojoj su prezentovani rezultati mjerenja otvorenosti budžetskih procesa. Ovim istraživanjem su obuhvaćeni državni nivo, entiteti, Distrikt Brčko i svi kantoni, ukupno 14 budžeta. Radi se o nezavisnom, uporednom i redovnom mjerenju budžetske transparentnosti i odgovornosti koje u saradnji sa organizacijom International Budget Partnership provode ekspertne organizacije i predstavnici civilnog društva u stotinu zemalja svijeta, a u Bosni i Hercegovini ga provodi Centar za zastupanje građanskih interesa - Fondacija CPI.
Salko Sokolović, član Komisije za budžet Parlamenta Bosne i Hercegovine, u uvodnoj riječi prezentirao je rad komisije i konstatovao je da iako se u zadnje vrijeme na državnom nivou bilježe neka poboljšanja potrebno je još puno napora da se stanje značajnije popravi. Sreto Pekić, zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, istakao je odgovornost svih nivoa i svih stubova vlasti za veću otvorenost, ali i potrebu da odgovorni snose posljedice.

Aleksandra Banović, istraživačica na projektu OBS, prezentirala je metodu i rezultate istraživanja. Od mogućih 100 poena otvorenosti predviđenih Open Budget Index metodologijom, 50 poena je dobio budžetski proces Bosne i Hercegovine na državnom nivou i time se nalazi na vrhu liste otvorenosti. U svjetskim razmjerama to je isti broj poena kao Argentina, Turska, Kostarika i Gana.

Slijede ga Bosansko-podrinjski kanton sa 45 i Kanton Sarajevo sa 42 poena. Hercegovačko-neretvanski kanton i Distrikt Brčko imaju jednak broj poena, 41. U sredini liste nalaze se Federacija Bosne i Hercegovine sa 40 poena i Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton sa 39 i Republika Srpska sa 36 poena.

Začelje predvode Livanjski kanton sa 35 poena, Posavski 34, Unsko-sanski sa 27, Srednjobosanski sa 26 i Zapadnohercegovački sa 21 poenom, što je nešto manje poena nego Burkina Faso, a jedan više od Zimbabvea, okorjele afričke diktature.

U cijelom konglomeratu problema zbog kojeg naša zemlje provodi desetljeća stojeći na mjestu ili klizeći unazad, pitanje angažovanosti građana i nepostojanja integriteta države je jedan od značajnijih. Uz ovakav stepen otvorenosti upravljanjem milijardama državnog novca nije čudno što se građani ne uključuju u budžetske procese i prepuštaju političkim elitama da neometano provode svoje zamisli. Zauzvrat, državne vlasti nemaju nikakvo povjerenje građana bez kojeg ne mogu provesti nikakve reforme, poručuju iz Centra za zastupanje građanskih interesa - Fondacija CPI.

Detalje danas predstavljenog istraživanja možete pogledati na ovom linku.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: