Naučna konferencija "Ustav BiH: ljudska prava - federalizam - jačanje države"

Ovo je danas u Sarajevu rekao dekan Fakulteta političkih nauka (FPN) u Sarajevu prof. dr. Mirko Pejanović na otvaranju međunarodne naučne konferencije "Ustav BiH: ljudska prava - federalizam - izgradnja države", organizirane u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava. Organizatori konferencije su Institut za društvena istraživanja FPN-a i Pravni fakultet Univerziteta u Beču. Kako je naveo prof. Pejanović, FPN i Pravni fakultet iz Beča su u junu potpisali sporazum o saradnji, koji predviđa organizaciju naučnih skupova i istraživačkih projekata.

Govoreći o važnosti ustavne reforme koja bi nas trebala približiti evropskim standardima u organizaciji države i zaštite ljudskih prava, prof. Pejanović je istaknuo da se o tome u BiH najviše razgovara po raznim turističkim mjestima, a malo ili nimalo u parlamentu i akademskoj zajednici. Zato od ovog skupa očekuje doprinos naučnoj elaboraciji za ustavnu reformu.

Prof. dr. Stefan Hamer s Pravnog fakulteta u Beču ukazao je da je Dan ljudskih prava pravi datum za ovakvu konferenciju, a akademsku zajednicu je pozvao da se angažira u toj diskusiji jer je to njena istinska funkcija, posebno kada je u toku proces rekonstrukcije u međunarodnim okvirima.

Skup je pozdravio i ataše za kulturu austrijske ambasade u BiH, Lucas Bachmayer, dok je poruku visokog predstavnika Valentina Inzka prenijela njegova politička savjetnica Jasna Jelisić.

Visoki predstavnik, koji se nalazi u posjeti Berlinu, smatra da se trenutni napori međunarodne zajednice i domaćih partnera na ustavnoj reformi moraju rukovoditi istim principima kao u ostatku Evrope, odnosno da tu ne smije biti ništa nekompatibilno s demokratskim normama i ljudskim pravima koji se primjenjuju u Evropskoj uniji.

Od imperativnog značaja je da se ukupna arhitektura ustavnih promjena u BiH postavi na jasne temelje, a akademska zajednica ima ključnu ulogu u razjašnjenju tih temelja.

Jelisić je dalje navela da na dubljem nivou ustavne promjene utječu na svakodnevni život četiri miliona ljudi, što nadilazi čisto politički domen, a jedan od ciljeva butmirskog procesa jeste usklađivanje Ustava BiH s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a to je mjerilo političke i društvene kulture zemlje.

Inzko smatra da ustavne promjene mogu uspjeti ako se zasnivaju na inkluziji i progresivnim principima, a ne na onome što je politički korisno u ovom trenutku.

Jedan od uvodničara na prvom panelu posvećenom mogućnosti promjene Ustava BiH u kontekstu primjene Evropske konvencije prof. dr. Ćazim Sadiković ukazao je da Ustav BiH, premda proviziran, ima najvažniju odredbu da se Evropska konvencija primjenjuje direktno i da ima prednost nad svakim drugim pravom.
Međutim, ona do danas nije primijenja.

- Da je ona primijenjena, onda bi cjelokupni ustavni sistem bio reformiran i danas bismo imali moderni ustav, ocijenio je.

Kao razloge neprimjenjivanja Konvencije, prof. Sadiković navodi slabu državu i neaktivnost međunarodne zajednice.

- Naša država je po Daytonu jako slaba država i ona nije u stanju da provede odredbe koje je donio Dayton, a s druge strane međunarodna zajednica nije pružila sve ono što je trebalo da pruži, kazao je on.

O ovoj temi govorio je i aktualni predsjednik Ustavnog suda BiH, predavač na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci prof. dr. Miodrag Simović, koji je kazao da u apelacijama Ustavnom sudu BiH apelanti upravo ukazuju da su im povrijeđena neka osnovna ljudska prava i slobode zaštićene Ustavom BiH i Evropskom konvencijom.

Od donošenja Ustava BiH i njegovog stupanja na snagu BiH je pristupila mnogobrojnim međunarodnim dokumentima, a jedan značajan broj tih dokumenata tiče se zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda.

- U tom segmentu, a vodeći računa o prakci Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, sigurno je da postoji prostor da se unaprijedi ustavna zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, smatra prof. Simović.