Svoje stavove o pitanju presude Haškog tribunala od 26. februara ove godine dale su brojne istaknute osobe iz javnog života BiH, pravnici, naučnici, profesori te predstavnici vlasti. Skupu su prisustvovali i članovi Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i Željko Komšić.
Tokom rasprave mogla su se čuti različita mišljenja o pravnim i političkim posljedicama presude na sadašnji i budući život BiH. Ipak, najviše pažnje posvećeno je načinima provođenja zaključaka iz presude, odnosno definiranju najboljeg puta za BiH u njenoj namjeri da posljedice ovog dokumenta postanu vidljive na terenu.
Tako član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić smatra kako je još sutra potrebno sačiniti pismo Ujedinjenim narodima i zahtijevati provođenje presude na terenu.
"Vrijeme prolazi, a konkretnih reakcija iz BiH nema, što može navesti međunarodnu zajednicu na zaključak da smo se pomirili sa situacijom kakva je danas", kazao je Silajdžić.
Većina učesnika skupa usaglasila se sa stavom da je potrebno što prije pismeno se obratiti svim relevantnim međunarodnim institucijama kako bi se izvršio pritisak da se presuda Tribunala provede i u praksi, a krivci za genocid – pojedinci i institucije snose odgovarajuće posljedice.
Profesor Omer Ibrahimagić je mišljenja kako je reformom Ustava BiH potrebno uvesti obavezu da se svi nivoi vlasti na području cijele države popunjavaju u skladu s popisom stanovništva iz 1991. godine čime bi se eliminirale posljedice etničkog čišćenja. Također, potrebno je uvesti praksu da se na čelnim mjestima svih nivoa vlasti vrši etnička rotacija.
Kada je riječ o Srebrenici, Ibrahimagić predlaže uvođenje privremene uprave OHR-a putem supervizora, a po modelu Brčko Distrikta. Popis stanovništva iz '91. godine trebao bi biti osnova i za buduće uređenje strukture policije BiH i u slučaju da policija RS-a ostane organizaciona jedinica zajedničke policije.
Pravni ekspert Kasim Trnka ocjenjuje da je za provođenje presude potrebno djelovati čitavim nizom aktivnosti na međunarodnom i unutrašnjem planu, ali i kroz obrazovanje i druge značajne društvene oblasti.
Pored pokušaja preciziranja sadržaja dokumenta koji bi bio upućen relevantnim međunarodnim institucijama, uključujući i UN, razmatrano je i pitanje koja bi to institucija mogla uime države BiH podnijeti takav dokument.
Prvu raspravu o ovoj temi Institut je organizirao 12. juna povodom izdanja knjige "Miloševiću dokazan genocid u Bosni – Međupresuda ICTY-a od 16. juna 2004. godine".
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
