Nastavlja se uklanjanje kancerogenog hemijskog otpada u Tuzli, dio projekta košta milion KM

Iako je riječ o nastavku višegodišnje sanacije, dokumentacija predviđa i zatvaranje kade u kojoj će preostati dio otpada, dok rok za njegovo potpuno uklanjanje nije poznat.

Naime, višedecenijski ekološki problem u industrijskoj zoni Tuzle dobit će novu fazu sanacije, za koju je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona pokrenulo postupak javne nabavke.

Procijenjena vrijednost radova iznosi 854.700,85 KM bez PDV-a, odnosno nešto manje od milion KM s uračunatim porezom.

Prema tenderskoj dokumentaciji, odabrani izvođač trebao bi ukloniti i zbrinuti 210 tona kruksa, opasnog otpada koji je decenijama povezan s nekadašnjim proizvodnim postrojenjima u Tuzli.

Istovremeno, predviđeni su radovi na zatvaranju jedne od kada u kojima je otpad smješten, što ukazuje na to da ovom nabavkom nije planirano potpuno čišćenje lokacije.

Radovi će se izvoditi na području nekadašnje fabrike HAK 2, u industrijskoj zoni Tuzle, odnosno u krugu kompanije Dita. Krajnji rok za dostavljanje ponuda je 3. novembar 2026. godine, a ugovoreni poslovi trebali bi biti završeni najkasnije do kraja ove godine.

Nova faza sanacije, ali bez konačnog roka za uklanjanje

Osnovni dio ugovora odnosi se na trajno zbrinjavanje 210.000 kilograma kruksa. Budući izvođač imat će obavezu dokumentovati preuzimanje otpada i preuzeti odgovornost za njegovo daljnje zbrinjavanje.

Međutim, posao neće obuhvatiti samo izmještanje opasnog materijala. Tenderskim predmjerom obuhvaćeno je i zatvaranje jedne kade u kojoj se nalazi kruks, što podrazumijeva uklanjanje postojećih vodonepropusnih folija, nasipanje nove zemlje i postavljanje nove vodonepropusne zaštite.

Preostali otpad potrebno je označiti metalnim kočićima crvene boje, visine najmanje 1,5 metara.

Takvi tehnički zahtjevi pokazuju da će nakon završetka radova na lokaciji ostati dio kruksa. Ipak, u dokumentaciji nije precizirano o kojoj količini je riječ, niti je naveden vremenski okvir u kojem bi se moglo pristupiti njegovom uklanjanju.

Plaćanje izvođaču predviđeno je nakon preuzimanja i skladištenja otpada na zatvorenoj lokaciji, evidentiranja u informacionom sistemu Fonda za zaštitu okoliša te dostavljanja izvještaja nadzornog organa.

Prethodno uklonjeno 310 tona otpada

Aktuelna javna nabavka nastavak je aktivnosti koje su intenzivirane posljednjih godina, nakon što je problem kruksa ponovo otvoren kroz projekte sanacije i izdvajanje budžetskih sredstava.

Vlada Federacije BiH je još 2023. godine osigurala dva miliona KM za uklanjanje opasnog otpada iz bivšeg HAK-a i dekontaminaciju zemljišta. Tada je najavljeno da bi izdvojeni novac trebao doprinijeti rješavanju dugogodišnjeg ekološkog problema.

Ipak, sanacija nije završena u okviru te faze te je prema podacima Vlade Tuzlanskog kantona iz septembra 2024. godine, iz kruga nekadašnjeg HAK-a uklonjeno 310 tona kruksa.

Kantonalna ministrica Anela Ajšić pojasnila je da je otpad izmješten i propisno zbrinut na odgovarajućoj lokaciji izvođača radova, ali da je potrebno utvrditi koliko ga je još ostalo na prvobitnom području.

Tada je najavljeno i da bi sav preostali otpad u konačnici trebao biti izvezen iz Bosne i Hercegovine radi trajnog zbrinjavanja.

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder upozorila je da se radi o višemilionskom projektu čija realizacija zahtijeva dodatna sredstva i više godina rada.

Ako se planirano uklanjanje novih 210 tona realizuje, količina kruksa obuhvaćena dosadašnjim i aktuelnim fazama iznosit će ukupno 520 tona.

To, međutim, ne znači da će time biti riješen cjelokupan problem, s obzirom na to da preostale količine nisu navedene u dostupnoj tenderskoj dokumentaciji.

Za potpunu sanaciju potrebno više od 10 miliona KM

Dodatna sredstva za nastavak sanacije osigurana su i tokom ove godine. Federacija BiH i Tuzlanski kanton u julu su za te namjene planirali po 500.000 KM, odnosno ukupno milion KM.

Inače, kruks je opasni industrijski otpad nastao tokom proizvodnje toluen-diizocijanata u nekadašnjem Hlor-alkalnom kompleksu u Tuzli. Nakon prestanka rada postrojenja za njegovo spaljivanje, dio materijala odlagan je u burad i zakopavan na području industrijske zone.

Problem neadekvatnog odlaganja otpada godinama je bio predmet upozorenja stručnjaka. Za građane Tuzle i okolnih područja zato će, osim realizacije aktuelnog ugovora, biti važno da nadležne institucije objave podatke o preostalim količinama, planu finansiranja i rokovima za završetak svih faza.

Tek tada će biti moguće procijeniti kada bi ekološki problem koji opterećuje ovaj dio Tuzle već decenijama mogao biti trajno riješen.