{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nasljeđivanje kuća i stanova nakon brige o usamljenim starcima sve češće u BiH

21.1.2018. u 09:36
248
189
Nasljeđivanje kuća i stanova nakon brige o usamljenim starcima sve češće u BiH
248
Nasljeđivanje kuća i stanova nakon brige o usamljenim starcima sve češće u BiH
Foto: Arhiv/Klix.ba
Svake godine sve više osoba u našoj zemlji stječe imovinu sklapajući ugovore o doživotnom izdržavanju. Od oglasa u kojima se traže osobe za njegu usamljenih staraca i starica, mnogi dođu do kuće ili stana. Iako zakonski nasljednici često pokreću tužbe zbog ovih ugovora, na sudu ih je skoro nemoguće oboriti.
Izdržavanje, prema sklopljenom ugovoru, najčešće podrazumijeva osiguravanje starije osobe hranom, lijekovima, obućom i odjećom, čišćenje i održavanje domaćinstva te pružanje medicinske pomoći i druge njege toj osobi. Nerijetko izdržavanje podrazumijeva da osobe koje sklope ugovor moraju živjeti zajedno do smrti primaoca izdržavanja, mada postoje i starije osobe koje ne žele zajednički život.

Ostavljanje imovine samo jednom djetetu



Notari iz oba bh. entiteta otkrili su nam kako na njihova vrata sve češće kucaju stranke koje žele sklopiti ugovore o doživotnom izdržavanju. Ponekad su to osobe koje nisu u krvnom srodstvu, nekad starci potpisuju ugovore sa sestrićima/sestričnama i bratićima/bratičnama, dok ima i slučajeva u kojima roditelji žele ostaviti imovinu samo jednom djetetu.

Predsjednica Notarske komore RS-a Slada Ivelić govori nam kako se na sklapanje ugovora najviše odlučuju stari ljudi bez djece ili oni kojima niko iz porodice ne pruža pomoć.

"Ukoliko roditelji imaju više djece, pretpostavljam da nalaze interes ostaviti imovinu onom djetetu koje se najviše žrtvuje za njih. Prema ovom ugovoru, ostali zakonski nasljednici ne mogu tražiti nikakav svoj dio nakon smrti roditelja. Stoga, vjerovatno se roditelji odlučuju sklapati ugovore s onim djetetom koje im pruža najviše njege, pažnje i brige", smatra Ivelić.

Prošle godine u Federaciji BiH sklopljeno je 1.911 ugovora o doživotnom izdržavanju, u Brčko distriktu 78, dok Notarska komora RS-a nema tačne podatke o broju obrađenih i zaključenih ugovora.

Prije sklapanja ugovora, notari uvijek traže nalaz i mišljenje psihijatra kako bi se uvjerili da starija osoba nije dementna te da ne postoje nikakve skrivene namjere potpisnika ugovora.

"Kroz razgovor s psihijatrom, otkrivamo da li je osoba poslovno sposobna. Iskusni notari također ponekad mogu i sami zaključiti motive sklapanja ugovora", dodaje Ivelić.

Posljednjih godina zakonski nasljednici u RS-u nisu u mnogo slučajeva podnosili tužbe zbog sklapanja ugovora o doživotnom izdržavanju. Ivelić nam kaže kako je ona u deset godina rada raskinula tek dva ugovora.

Inače, sporovi prilikom tužbe zakonskih nasljednika vode se u općinskim sudovima.

"Imamo informaciju od sudova u Federaciji da je ovakvih sporova vrlo malo, jer notarski obrađen ugovor o doživotnom izdržavanju je javna isprava, njegovu ništavnost niko ne traži, tako da po notarski obrađenim ugovorima možemo reći i da nema sporova", kazala nam je potpredsjednica Upravnog odbora Notarske komore Federacije BiH Nerminka Hamidović.

Rijetki raskidi ugovora



Pravila izdržavanja razlikuju se od ugovora do ugovora, a notari teško mogu saznati koliko se ona poštuju. Iz Notarske komore FBiH smatraju kako se u praksi poštuju ugovorene obaveze i pravila izdržavanja s obzirom na veoma rijetke raskide ugovora u FBiH. Slična situacija je i u manjem bh. entitetu i Brčko distriktu. Važno je napomenuti i da potpisnici ugovora uvijek iznova mogu urediti svoje odnose.

"Ukoliko primalac izdržavanja nema novčanih sredstava da sebe izdržava, onda se može dogovoriti i novčana mjesečna renta. Izdržavanje se sastoji od obavezne nabavke dnevnih potrepština, kuhanja, spremanja, održavanja lične higijene, nabavke ogrjeva, plaćanja računa, konsultacije s ljekarom te na kraju sahrane po mjesnim običajima", pojasnila nam je Ivelić.

S druge strane, postoje osobe koje ne pristaju na izdržavanje iako potpišu ugovor. U tom slučaju davalac izdržavanja ima pravo tražiti naknadu štete za ono što je uložio u izdržavanje.

Kako podsjeća Hamidović, prijenos vlasništva na imovinu koja je predmet ugovora moguće je izvršiti odmah nakon zaključenja samog ugovora ili nakon smrti primaoca izdržavanja.

Podaci o sklopljenim ugovorima o doživotnom izdržavanju u 2017. bit će poznati početkom iduće godine, a prema informacijama iz notarskih komora, trend rasta stjecanja imovine na osnovu doživotnog izdržavanja nastavit će se u BiH.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li se BiH adekvatno i humano odnosi prema migrantima?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: