Sudsko vijeće je 30. juna 2006. ustanovilo da je Orić kriv što nije uspio poduzeti nužne i razumne mjere na spriječavanju ubistava i okrutnog postupanja prema bosanskim Srbima držanim u policijskoj stanici u Srebrenici u periodu između 27. decembra 1992. i i 20. marta 1993. Sudsko vijeće oslobodilo je optuženog brojnih drugih navodnih zločina. Ono je osudilo Orića na dvije godine zatvora, navodi se u saopćenju.
I tužilaštvo i odbrana uložili su žalbe na presudu.
Žalbeno vijeće ustanovilo je da sudsko vijeće nije uspjelo pronaći sve dokaze nužne da se ta osoba osudi za komandnu odgovornost po članku 7(3) statuta Tribunala, navodi se u saopćenju.
"Cjelokupna presuda Naseru Oriću leži na temelju podobnosti. Ti napori stoga negiraju odluku Sudskog vijeća za Nasera Orića da nije uspio spriječiti svoje podređene da čine krivična djela", izjavio je predsjedavajući sudija Wolfgang Schomburg.
Nijedna od tački žalbe nije usvojena.
Predsjedavajući sudija istaknuo je da je vijeće moralo donijeti odluku isključivo na dokazima koje su podnijele strane. Žalbeno vijeće jasno je zatražilo od tužioca može li ukazati na dodatne dokaze koje nije procjenilo Sudsko vijeće. Tužba, ipak, nije bila u poziciji da to učini, navodi se u saopćenju.
Žalbeno vijeće naglasilo je da, kao i Sudsko vijeće, nema nikakvih sumnji da su teški zločini počinjeni nad Srbima zatočenim u pritvorskim jedinicima u Srebrenici između septembra 1992. i marta 1993.
"Ipak, dokazi da su se zločini dogodili nisu dovoljni da održe presudu pojedincu za te zločine. Krivični postupak zahtijeva uspostavu dokaza van razumne sumnje da je pojedinac odgovoran za zločin prije nego što se presuda može donijeti", ustanovilo je Žalbeno vijeće.
