Napredak u zastupljenosti žena: Znate li da je njihov mandat u parlamentu plaćeniji od mandata muškarca?

U BiH nije teško pronaći ohrabrujuće primjere političke zastupljenosti žena iako to još nije na zadovoljavajućem nivou. Često su žene samo kvota koja se zakonski mora ispuniti, a ne suštinski kreatori politika, no naše društvo se definitivno kreće ka naprijed. I to je dobro.

Ono što je loše jeste da i dalje ne doživljavamo dovoljno ozbiljno važnost žene u politici, da su vodeći političari još uvijek uglavnom muškarci i da političarke nemaju podršku svojih stranaka kakvu imaju muške kolege.

Rejhana Dervišević je državna parlamentarka i ujedno zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti polova na čijem čelu je muškarac. Ona za Klix.ba ističe da položaj žena u politici nije žensko, nego društveno pitanje te je ukazala na mnoge izazove s kojima se suočavaju.

"Smatram da političke stranke nedovoljno ulažu u promociju kandidatkinja, te da nedovoljno shvataju njihov potencijal u zastupanju važnih tema. Muškarci još uvijek drže većinu položaja moći i utjecaja pa je ženama potrebna njihova podrška da bi došle do pozicija koje zapravo zaslužuju", kazala je Dervišević.

Na problem žena "koje su dočekale svojih pet minuta slave" jer su im te minute dali upravo muškarci ranije je za Klix.ba govorila i Maja Gasal Vražalica, koja je istaknula da interesne organizacije uglavnom nisu te koje su iznjedrile žene na pozicijama nego rukovodstva stranaka koje u najvećoj mjeri čine muškarci.

Rejhana Dervišević također ukazuje na još jedan društveni problem, a to je da se od žena, za razliku od muškaraca, generalno očekuje mnogo više i da to može biti zamarajuće.

"U političkom radu žene se susreću s brojnim formalnim i neformalnim preprekama. Objektivnu prepreku predstavlja iscrpljujuća borba za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Dan je ženama nekada prekratak za sve ono što se od njih očekuje. S druge strane, društvene strukture, predrasude i stereotipi predstavljaju nevidljive i teško premostive barijere", kazala je.

Kvote s ciljem zastupljenosti žena u politici

Kada govorimo o ženama u politici, teško je ne spomenuti da zakoni propisuju određene kvote za učešće na izborima, međutim to im ne garantuje da će biti izabrane.

"Žene u BiH čine nešto više od polovine ukupne populacije te ujedno imaju pravo na srazmjernu zastupljenost u predstavničkim, izvršnim i različitim drugim tijelima upravljanja. Daleko smo od toga jer su žene u političkom životu BiH manjina. Uprkos obaveznoj kvoti od 40 posto na kandidatskim listama, žene su pri dodjeli mandata zastupljene tek sa oko 20 posto", kazala je Dervišević.

Nažalost, ne postoje kvote koje određuju broj žena koje trebaju biti zastupljene u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti stoga je malo žena na mjestima odlučivanja.

"Brojevima i kvotama samo smo dobile priliku da pokažemo znanje, kompetencije i potencijal, za koji bih, kad su žene u pitanju, rekla da je neiskorišten. Prave podrške nema. Liderstvo nije pitanje spola, nego vizije i hrabrosti", poručila je Dervišević.

Posljednji lokalni izbori u BiH su pokazali poražavajuće rezultate u zastupljenosti žena na načelničkim pozicijama s obzirom na to da je svega 29 njih kandidovano od ukupno 142 općine u BiH, a osam žena je osvojilo mandat. To je povećanje u odnosu na 2020. godinu kada je izabrano pet žena od također 29 kandidovanih.

Aktuelna načelnica Općine Novo Sarajevo i donedavna gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je jedan od nekoliko primjera uspjeha žene u politici. Ističe da je pomak u smislu ravnopravnosti u našem društvu simboličan i zasniva se na entuzijazmu pojedinaca, a ne sistemskom rješavanju diskriminacije.

"Zastupljenost žena na lokalnom nivou vlasti u BiH jeste realno poražavajuća slika i potvrda duboko ukorijenjenih strukturnih prepreka s kojima se žene suočavaju u politici. Iako se na prvi pogled može učiniti da je to određeni pomak u odnosu na ranije cikluse, istina je da je riječ o sporim, gotovo simboličnim koracima naprijed, koji nisu rezultat sistemskog rješenja, već individualnih proboja kroz gustu mrežu stereotipa i prepreka. Dovoljno govori podatak da sam u posljednjih 30 godina prva žena direktno izabrana za načelnicu jedne općine u Sarajevu", kazala je Karić.

Također je ukazala na neke od uzroka goreg položaja žena u politici u odnosu na muškarce.

"Uzroci ovako male zastupljenosti žena su višeslojni – od nedostatka institucionalne podrške, političke volje, pa sve do kulture koja još uvijek favorizira muško liderstvo, posebno na lokalnom nivou gdje su izbori često ličniji, direktniji i više podložni tradicionalnim obrascima razmišljanja. Žene u politici i dalje se moraju dokazivati dvostruko više, noseći teret rodnih predrasuda i nerijetko se suočavajući s otvorenim seksizmom, omalovažavanjem i pokušajima diskreditacije", rekla nam je Karić.

Kao i Dervišević, Karić upozorava da zakonodavni okvir propisuje samo kvote za zastupljenost spolova na izbornim listama, ali ne i u izvršnoj vlasti.

"Te kvote ne garantuju stvarnu moć ženama koje uđu u političke strukture. Za mene, biti jedna od rijetkih žena na poziciji načelnice nije privilegija, već svakodnevna borba za normalizaciju ženske prisutnosti u svim sferama odlučivanja. Promjene su moguće – ali samo ako ih zajedno gradimo, ne samo kroz zakone, već i kroz obrazovanje, podršku i stvaranje društva u kojem rod ne određuje domet nečijih političkih ambicija", poručila je Karić.

"Pozitivna diskriminacija" u Parlamentarnoj skupštini BiH

Od 10 klubova u Predstavničkom domu, tri kluba imaju žene na čelu, a to su Mira Pekić iz Kluba SDS - PDP - Za pravdu i red, Sabina Ćudić iz Naše stranke i Sanja Vulić iz SNSD-a. Većina Klubova ima bar jednu ženu, dok SDA i DF nemaju niti jednu.

U Domu naroda, od ukupno 15 delegata samo je jedna žena, to je Marina Pendeš iz HDZ-a koja je u prethodnom mandatu bila ministrica odbrane i jedna je od vodećih imena u toj stranci.

"Žene u bh. politici nisu kvota već kapacitet. Vrijeme je da se prestane s praksom simboličke zastupljenosti - žene ne traže prostor već ga osvajaju rezultatima", kazala nam je Sanja Vulić, šefica Kluba SNSD-a u državnom parlamentu koja iz svoje izborne jedinice nosi veliku podršku glasača.

Za prisustvo žena u demokratskim zakonodavnim institucijama postoje kvote o kojima smo već govorili, međutim to nije jedini način na koji se žene pokušavaju više uključiti u politički život. Naime, sami klubovi i stranke imaju koristi od toga što imaju izabrane žene u Parlamentarnoj skupštini BiH s obzirom na to da zakon propisuje pozitivnu diskriminaciju na način da je mandat žene plaćeniji od mandata muškarca.

Član 7 Zakona o finansiranju političkih stranaka propisuje da se 30 posto ukupnih sredstava dijeli jednako svim političkim strankama. Zatim, 60 posto sredstava se dijeli prema broju poslaničkih/delegatskih mandata koje svaka stranka ima. I na kraju 10 posto se raspodjeljuje prema zastupljenosti žena, koje su oduvijek manje zastupljeni pol u ovoj zakonodavnoj instituciji u BiH.

"10 posto od ukupnog iznosa raspoređuje se parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslaničkih, odnosno delegatskih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom spolu", stoji u Zakonu.

U praksi to za aktuelni saziv parlamenta znači da u Zastupničkom domu stranka dobija otprilike 7.500 KM više za svaku ženu u klubu, odnosno, 10.000 KM u Domu naroda.

Primjer Irme Baralije i pokretanja izbora u Mostaru

Pozitivan primjer političke aktivnosti jedne žene političarke, kojom je napravljena stvarna promjena, jeste Irma Baralija, koja je "dovela" lokalne izbore u Mostar nakon 12 godina njihovog neodržavanja.

Ona je 2018. godine tužila Bosnu i Hercegovinu Evropskom sudu za ljudska prava zbog neodržavanja izbora da bi krajem 2019. godine, Vijeće Evropskog suda za ljudska prava jednoglasno odlučilo da je BiH prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH iz 2010. godine, koja kaže da odredbe Izbornog zakona BiH, koje su diskiminirajuće, moraju biti promijenjene.

Nakon toga je bilo potrebno nešto manje od godinu dana da se lideri SDA i HDZ-a usaglase i pronađu rješenje za Mostar. Sporazum je potpisan 18. jula 2020. godine, a izbori su održani iste godine.

Perspektiva koju u politiku donose žene

Važno je govoriti i o ženskoj perspektivi koja politici i društvu može donijeti veliku vrijednost kada se ispravno razumije i prihvati, a za šta postoje savremeni dokazi.

"Društvo u kojem su žene ravnopravne može samo napredovati. Primjer su zemlje skandinavske i nordijske regije koje imaju najveće procentualno učešće žena u javnom i političkom životu na mjestima upravljanja i odlučivanja. U ovim zemljama je najviši životni standard i najbolji kvalitet života stanovnika", pojašnjava državna parlamentarka Rejhana Dervišević.

Ona ističe da žene mogu donijeti ključne i često nedovoljno zastupljene perspektive u politiku, što bi doprinijelo boljim odlukama i razvoju inkluzivnih politika.

"Ovdje prije svega mislim na pitanja kojima žene daju prioritet kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje, briga o djeci, starijim i nemoćnim, rodna ravnopravnost i porodična zaštita - koja su često marginalizirana u političkim prostorima u kojima dominiraju muškarci, a itekako su od značaja i utiču na svakodnevni život. Ovdje su od posebnog značaja znanja i iskustva žena i o rodno specifičnim izazovima, kao npr. reproduktivna prava, diskriminacija na radnom mjestu i rodno zasnovano nasilje", navela je Dervišević.

Empatija je vrlina koja češće karakteriše žene nego muškarce, a riječ je o vrlo korisnom "alatu" u pregovorima, pogotovo kada uzmemo u obzir da živimo u "društvu jačih" i da se većina problema rješava silom koja se ogleda kroz ucjene.

"Ono što nedostaje kada su žene nedovoljno zastupljene nisu samo njihovi glasovi, nego cijeli niz ljudskih iskustava i prioriteta koji politike čini pravednijim i efikasnijim za sve. Istraživanja pokazuju da rodno raznolika politička tijela pokazuju veću demokratiju i osjetljivija su na potrebe birača. Veća zastupljenost žena također jača legitimnost i doprinosi većoj odgovornosti u upravljanju", kazala nam je Dervišević.

Marijana Hrvić Šikuljak je zastupnica u Federalnom parlamentu, koja kao i naše prethodne sagovornice ističe da uprkos kvotama, žene nisu dovoljno zastupljene. S druge strane pojašnjava zbog čega je to loše i kakve pozitivne vrijednosti žene mogu kroz politiku donijeti u društvo.

"Žene imaju veću sposobnost multitaskinga, organizacije i planiranja. Odgovornije su u obavljanju zadataka i rjeđe prihvataju poslove bez pripreme. Naravno, izuzeci postoje kod oba spola. Mnogo im je teže zbog usklađivanja profesionalnih, poslovnih i privatnih obaveza, ali im to uspjeva. Statistike su pokazale da su žene manje sklone kriminalu i korupciji i više zagovaraju mir u svijetu", poručila je Hrvić Šikuljak.

Ona je također poručila ženama da, ukoliko smatraju da mogu doprinijeti kvalitetnijem radu institucija izvršne i zakonodavne vlasti, prihvate izazov i uđu u "ring", jer vjeruje da zajedno mogu snažnije kreirati kvalitetne javne politike i odbaciti frazu da je "žena ženi vuk".

Na kraju, treba zaključiti da su uloga žene u politici i uloga žene u društvu usko povezane i da bez ravnopravnog učešća žena i muškaraca u vršenju vlasti ne može biti ni ravnopravnosti u drugim aspektima života.