{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nakon prijetnji Draganu Bursaću BiH se odlučnije uključila u borbu protiv govora mržnje na internetu

10.8.2017. u 14:31
194
251
Nakon prijetnji Draganu Bursaću BiH se odlučnije uključila u borbu protiv govora mržnje na internetu
194
Nakon prijetnji Draganu Bursaću BiH se odlučnije uključila u borbu protiv govora mržnje na internetu
Ilustracija
Slučaj hapšenja muškarca iz Bosanske Gradiške koji je na Facebooku prijetio novinaru Draganu Bursaću jedan je od rijetkih kada govorimo o hapšenjima zbog prijetnji u internetskom prostoru. Govor mržnje nije sloboda govora i podrazumijeva krivičnu odgovornost, prema svim krivičnim zakonima u Bosni i Hercegovini.
Izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH Ljiljana Zurovac kazala je da je bilo krajnje vrijeme da policija počne urgentno djelovati kada je riječ o novinarima i da je bitno to što je osoba koja je prijetila kolegi Bursaću privedena.

"Imamo slobodan pristup internetu i socijalnim mrežama i ljudi to sve olako shvataju, postaju slobodni i ne misle na posljedice. Mislim da je vrijeme da ozbiljno počnu razmišljati da sloboda nosi odgovornost za napisanu riječ, a naročito za prijetnje smrću", kazala nam je Zurovac.

Ljiljana Zurovac (Foto: Klix.ba)
Ljiljana Zurovac (Foto: Klix.ba)


Policijske strukture MUP-a Republike Srpske su brzo reagovale i lišile slobode odgovornu osobu.

"Mislim da i policija u Federaciji BiH treba reagovati na takav način. Vijeće za štampu je toliko urgencija poslalo policiji, nikada ništa nije poduzeto. Neko mora prvi početi, a pozitivno je počela raditi policija u RS-u kada govorimo o privođenju ljudi koji neodgovorno koriste taj prostor i upućuju prijetnje. Ne može se više izvlačiti na priču da se sve završava u internetskom prostoru i da to sve nije ozbiljno. Više je nego ozbiljno u užarenoj i negativnoj atmosferi kakva je u BiH", smatra Zurovac.

Naglašava da mora postojati lanac djelovanja te da mora reagovati i tužilaštvo koje treba procesuirati odgovorne osobe.

"Ono što Vijeće za štampu ponavlja već šest godina konačno je počelo da dobija svoju praksu i u policijskoj reakciji. Ljudima treba reći da nisu nevidljivi i ne mogu koristiti prostor za izlijevanje mržnje i prijetnji jer to ugrožava slobodu informiranja. Zakoni se moraju poštivati, tu više medijske institucije ne mogu ništa, tu treba dalje raditi tužilaštvo", kazala nam je Zurovac.

Isto misli i Borka Rudić, sekretarka Udruženja BH novinari.

"Mislim da je ovo dobra reakcija policije, pokazali su da se govor mržnje putem interneta može suzbijati ako nadležne institucije reaguju na način koji je propisan zakonima. Policija, a kasnije i tužilaštvo i sudovi imaju obavezu kažnjavanja osoba koje prijete, koje putem društvenih mreža šire govor mržnje", kazala nam je Rudić.


Borka Rudić (Foto: Klix.ba)
Borka Rudić (Foto: Klix.ba)


Podsjetila je da ima nekoliko slušajeva gdje je policija uradila istragu, dokumentovala slučaj i dala slučaj na dalje postupanje tužilaštvu. Izrazila je nadu da će i više instance od policije nastaviti pozitivan primjer efikasnosti policije RS. Kao važno pitanje Borka Rudić je naglasila važnost medijske solidarnosti s kolegama novinarima koji su žrtve govora mržnja na internetu.

"Potrebna je javna osuda takvog postupanja kao društveno neprihvatljivog u medijima i bh. javnosti", smatra Rudić.

Dodala je da je internet unio jednu vrstu moralne konfuzije na način da je govor koji je bio zatvoren ranije unutar nekih zajednica sada dostupan. Putem društvenih mreža znamo svačije stavove, ali je od najvećeg značaja reakcija policije, tužilaštva i sudova koji moraju provoditi zakon.

"U medijima se mora dekonstruisati govor mržnje kao nepoželjno ponašanje i krivično djelo, jer je to nešto što u temeljima ruši demokratske vrijednosti BiH. Izuzetno je važna ta javna osuda, reagovanjem medija, prenošenjem izjava Dragana Bursaća, reakcija novinarskih udruženja i građana pokazali smo da postoji društvena masa koja može glasno reći NE govoru mržnje", zaključila je Borka Rudić.

Na svaku prijetnju se mora reagovati, jer nikad ne možemo znati kada to može biti ozbiljna prijetnja, ko može stajati iza tih prijetnji, da li se radi o nekoj verbalnoj gimnastici, ali zato postoji policija i svaki govor mržnje se mora sankcionisati, smatra advokatica Senka Nožica.

Podsjetila je da je govor mržnje nedopušten i da zato postoje policija, država i pravosuđe koje se mora time baviti.

"Uvijek je značajna reakcija kada je riječ o medijima i novinarima koji su savjest društva i moraju podsjećati na neke teme o kojima neko možda ne voli da se 'čačka'. Ta sloboda izražavanja i obaveza medija da izvještavaju o temama koje su značajne za društvo mora biti zaštićena na sve moguće načine, država mora pravovremeno reagovati. Primjer policije u RS koja je pravovremeno reagovala treba biti primjer i treba se koristiti kao primjer kako je reagovao nadležni organ kada je došao do saznanja o ugroženosti života novinara", kazala je Senka Nožica.

Senka Nožica (Foto: Klix.ba)
Senka Nožica (Foto: Klix.ba)


Smatra da postoje ljudi koji su profesionalci i da su policajci MUP-a RS samo radili svoj posao profesionalno.

Propuštanje reakcije predstavlja krivično djelo nesavjesnog rada i dok se ne počnu podnositi krivične prijave, prozivanje ovlaštenih osoba, ostat će na volju nekome da li da reaguje ili ne.

"Imamo slučajeva da dolazi do drastičnih situacija, do povređivanja, smrti pojedinih osoba i onda se pitamo da li je trebalo ranije reagovati. Zbog toga svi trebaju raditi profesionalno, neka novinari profesionalno pišu, država nek profesionalno reaguje na ovakav način i sigurno ćemo imati drugačiju situaciju i u pogledu govora mržnje i svaki građanin i svaki novinar, bez obzira na kojoj tački ove države živio, osjećat će se sigurno i znati da država stoji iza njega", zaključila je advokatica Senka Nožica.

IT stručnjaci napominju da je danas korisnicima nemoguće zabraniti pristup web stranicama i društvenim mrežama te da je gotovo nemoguće kontrolisati internetski prostor jer postoji mogućnost prikrivanja podataka.

"Kontrola sadržaja i pisanja na društvenim mrežama i javnim servisima je vrlo aktuelno pitanje u ovom momentu u cijelom svijetu. Na internetu su dostupni servisi koji korisnicima omogućavaju da prikriju podatke na osnovu kojih bi se mogao utvrditi stvarni identitet. Takvi servisi koji garantuju anonimnost su prilagođeni vještinama prosječnih korisnika internet baziranih servisa te su dostupni svima, u velikom broju slučajeva čak i besplatno. Na web stranicama i društvenim mrežama je moguće uskratiti pristup korisnicima na osnovu različitih identifikacijskih parametara, ali korisnici vrlo lako izmijene i maskiraju podatke uz pomoć takvih servisa i na taj način izbjegavaju restrikcije. U kontekstu toga, veoma teško je napraviti vještačenje, analizu te kontrolu sadržaja na društvenim mrežama i servisima u situacijama kada je to potrebno", kazao je za Klix.ba Benjamin Bašić, šef službe za mrežnu infrastrukturu i servise kompanije Logosoft.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Ima li Hrvatska pravo graditi Pelješki most?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: