Temeljac položen 2001.
95

Nakon 21 godinu oživljava priča o izgradnji sinagoge u Mostaru

G. Š.
Foto: G. Š./Klix.ba
(Foto: G. Š./Klix.ba)
Amir Gross Kabiti, poznat po oživljavanju mostarskog Aluminija poduzima aktivnosti za izgradnju sinagoge za koju je u Mostaru kamen temeljac položen prije 21 godinu i prepušten zubu vremena, sve do njegovog izbora za novog predsjednik jevrejske zajednice u Mostaru.

Da Kabri poduzima aktivnosti za realizaciju izgradnje jevrejske bogomolje za koju je 2001 godine kamen temeljac položen na mostarskom Bulevaru, stotinjak metara zračne linije u krugu džamije, pravoslavne i katoličke crkve potvrdio je gradonačelnik Mostara Mario Kordić.

"Što se tiče sinagoge ja sam osobno imao nekoliko razgovora sa Amirom Goss Kabirijem koji je postao je i predsjednik jevrejske zajednice u Mostaru. On je vrlo pozitivna osoba koja od prošle godine dokazuje jedan vrlo ozbiljan angažman kad je u pitanju grad Mostar i ekonomija grada. Ono što mene dodatno oduševljava je njegov socijalni aspekt u smislu da je sve događaje koji su bili prošle godine u Mostaru pomogao na jedna vrlo ozbiljan način", kazao je Kordić.

Kada je u pitaju izgradnja sinagoge u najvećem gradu na Neretvi, naglašava da je Grad Mostar apsolutno otvoren.

"Jevrejska zajednica u Mostaru je sa oko 20 članova, nedopustivo mala u kontekstu veličine te zajednice i trebamo svi građani dati svoj doprinos i pomoći da se izgradi sinagoga u Mostaru. Tu sam apsolutno otvoren i pomoći ću taj projekt", zaključio je mostarski gradonačelnik.

Podsjetimo da je na mostarskom Bulevaru, nekadašnjoj liniji podjele Mostara, 2001. godine svečano postavljen kamen temeljac za izgradnju Sinagoge i jevrejskog kulturnog centra, te su sva tri člana tadašnjeg saziva Predsjedništva BiH bili na svečanoj ceremoniji.

Tada je Jakob Finci rekao da je ovo prva sinagoga u BiH čiji je temelj položen u 21. stoljeću, i da se nada da će do konca stoljeća biti i otvorena.

Iako je kompletna tehnička dokumentacija izrađena, kako se ranije u javnosti navodilo problem su stvarali dozvola za izgradnju i financijska sredstva, dok jevreji iz Mostara zbog nepostojanja sinagoge godinama moraju ići u Sarajevo kako bi obavili molitve.

Lokacija na kojoj je davno trebala izgrađena jevrejska bogomolja izgleda kao i prije 21 godinu. Tamo još uvijek stoje kamen temeljac i tabla s natpisom da bi tu trebao biti jevrejski vjerski objekat, za koji je procijenjeno da samo grubi građevinski radovi koštaju oko 700 hiljada KM.