|

Na Uborku protesti ne prestaju, a od novih lokacija strahuju mještani Raške Gore

Na Uborku protesti ne prestaju, a od novih lokacija strahuju mještani Raške Gore
27
G. Š.
15.2.2020. u 19:33
15
komentara
27

dijeljenja
Na Uborku protesti ne prestaju, a od novih lokacija strahuju mještani Raške Gore Foto: G. Š./Klix.ba
Pronalazak rješenja za izmještanje deponije Uborak koja bez dozvole radi mjesecima pored mještana sjevernih naselja kod Mostara, zainteresovao je stanovnike naselja Raška Gora zbog straha da bi to područje moglo biti nova lokacija za deponiranje otpada.
Nove lokacije za deponiju u Mostaru 3. februara ove godine predložene su na sastanku predstavnika inicijative ''Jer nas se tiče'' koji se bore za pronalazak nove lokacije i predstavnika gradskih vlasti.

No lokacije koje su ponuđene niko javno nije iznosio, a razlog tome kako je za Klix.ba kazao član navedenog udruženja Nijaz Hodžić bili su upravo s razlogom da se ne unese panika među stanovnike tih lokacija.

"Treba voditi računa da jedna deponija ne može biti u krugu od 13 kilometara od aerodroma, jer evropski standardi tako nalažu", kazao je tada Hodžić za Klix.ba. kaže kako smatra da ponuđene lokacije nisu realne i da se od navedenog sastanka ništa ozbiljno nije napravilo, zbog čega su i danas na Uborku održali mirnu protestnu šetnju do Potoka i po tko zna koji put upozorili na ozbiljnost situacija i moguću ekološku katastrofu zbog deponije Uborak.

Potencijalne lokacije



No, kako se u javnosti se počelo špekulirati da je povjerenstvo predložilo Rašku Goru, Čule, Sretnice, Crveni mulj, Slipčeviće i Gubavicu kao moguće lokacije deponiranja otpada u Mostaru panika se uvukla zbog onoga što bi moglo biti i među stanovnike tih naselja.

Mještani naselja Raška Gora, Raštani, Vojno, Orlac, Goranci, Vrdi i osam udruga građana koje okupljaju ljubitelje prirode, ekološke aktiviste, lovce i mještane koji se brinu o očuvanju historijski, kulturnih, ekoloških i svih ostalih vrijednosti oko kojih se okupljaju svi oni kojih se tiče Raška Gora i ono što je krasi, uputili su dopis na adrese medija, Vlade HNŽ-a, Grada Mostara, Fonda za zaštitu okoliša FBiH i Fonda za zaštitu okoliša HNK.

Strah mještana Raške Gore



U saopćenju ističu kako područje Raške Gore egzistira između planine Čabulje i rijeke Neretve i sačinjeno je od četrnaest zaselaka na čijem području se nalaze dvije Crkve, osam katoličkih te dva pravoslavna groblja i na čijem teritoriju prema posljednjem popisu stanovništva živi 236 stanovnika ne ubrajajući one koji žive u gradu, a koji povremeno obrađuju i održavaju imanja koja su naslijedili ili izgradili kao obiteljska odmarališta.

''Ovaj prirodni biser za one koji ne poznaju Rašku Goru je poprilično neistražen, a izrazito bogat povijesnim, kulturnim, prirodnim i životinjskim resursima te je povodom toga sve češće predmet istraživanja avanturista, speleologa, povjesničara, planinara, biciklista i svih onih koji bijeg od svakodnevice traže u netaknutoj prirodi'', stoji u saopćenju.

Ističe se kako je do sada čitav kraj Raške Gore, kao i okolnih sela vrijedio kao prostor na kojem se svjedoči netaknutim prirodnim bogatstvima na kojima je uspješno provedena simbioza čovjeka i prirode uz zadržavanje tradicionalnih načina obrade zemlje.

Politička previranja?



''Gradnjom deponije na ovom području bi bio smrtni čavao u proces oporavka hercegovačkog sela kao i zdrave poljoprivredne proizvodnje na koju se država, barem deklarativno, poziva.U cijeloj priči teško se oteti dojmu da se ovo područje možda i ne spominje slučajno, jer je širi prostor ispod Čabulje većinski naseljen Hrvatima pa se postavlja pitanje radi li netko na planu koji bi doveo do novog iseljavanja Hrvata i uništavanja njihove zemlje'', navedeno je u saopćenju.

Ne bi bilo prvi put, kako poručuju , da se preko leđa običnog puka ostvaruju političke pa možda i vojne ambicije.

''Svi oni koji ovo predlažu znaju da se sama lokacija nalazi u neposrednoj blizini Neretve, Mostarskog jezera, zaštićenog područja Jadranskog vodnog sliva i kao najvažnije ispod predloženog područja i područja Raške Gore nalazi se jedan od najvećih prirodnih podzemnih bazena Skok, čije vode prelijevanjem ističu u gradsko vodocrpilište Studenac. Uzimajući za primjer Uborak teško se oteti dojmu da bi i najmanja pogreška mogla dovesti do zagađenja jezera, rijeke Neretve i gradskog vodocrpilišta Studenac a time i ugroze zdravlja više od 100 hiljada stanovnika na užem području nizvodno. Praksa pokazuje kako se za kišnih dana vode s područja Raške Gore slijevaju u Neretvu što znači da je s ekološkog stanovišta izgradnja bilo kakve deponije iznad Neretve u krškom propusnom prostoru kakav je hercegovački, jednostavno nedopustiva'', zaključeno je priopćenju.

Bez naznake rješenja problema



Podsjetio je da deponija Uborak radi ilegalno od 4. decembra 2019. godine, kada su građani počeli svakodnevno protestirati na tom lokalitetu.

Tada su građani blokirali dovoz smeća, ali uz policijske snage 9. decembra 2019. nasilno je deblokiran dovoz smeća. Od tada se pod policijskom zaštitom svakodnevno dovozi smeće, a građani sve to promatraju uz mirne proteste i šalju poruke kako je ovaj problem alarmantan za šire područje. No prema sadašnjem stanju rješenje problema se i ne nazire.
Prijavi grešku


Komentari (15)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...