Građani nemarni
39

Na području Sarajeva aktivno 880 klizišta, curenje vode i bespravna gradnja glavni uzročnici

Piše: Dž. Č.
Klizište u Svrakama (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Klizište u Svrakama (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Skoro 900 klizišta aktivno je na području Kantona Sarajevo, od kojih je 200 potrebno hitno sanirati. Iako se velike količine novca ulažu u sanaciju klizišta, svakodnevno se pojavljuju nova pokretanja tla, a glavni krivac za to, kažu stručnjaci, je čovjek.

Zavod za izgradnju KS s predstavnicima općina, projektantskih i izvođačkih firmi proteklih godina intenzivno radi na sanaciji klizišta. U periodu od 2000. do 2018. godine, kažu nam iz Zavoda, uspjeli su sanirati oko 130 klizišta u KS.

Koordinator sanacije klizišta u Zavodu za izgradnju KS i diplomirani inžinjer građevine Fuad Babić govori nam kako je trenutno na području KS registrovano 880 klizišta.

"Ovaj podatak je varijabilan. Koliko god klizišta saniramo, toliko nam dođe novih dojava", kaže Babić te nastavlja: "Najveći problemi su u općinama Stari Grad i Centar, urbanim sredinama koje su najviše napadnute bespravnom gradnjom. Pored njih, kritično stanje je i u Vogošći koja je skroz uništena."

Naime, na području općine Centar postoje 152 klizišta, Starog Grada 116, Novog Sarajeva 108, Novog Grada 183, Ilidže 15, Vogošće 218, Ilijaša 53, Trnova 13 i Hadžića deset klizišta.

Babić nam dalje govori kako su stručnjaci na početku mislili da je najveći uzrok pojave klizišta bespravna gradnja, ali vrijeme je, kaže, donijelo drugačije podatke.

"Curenje iz vodovodnih i kanalizacionih mreže u KS je veliki problem. Zajedno s bespravnom gradnjom, ovo je najveći uzročnik pojave klizišta. Prirodni fenomen pojave klizišta mjeri se u dva do tri posto. Sve ostalo je čovjek, nemar i neodržavanje", naglasio je Babić.

Kako saznajemo iz Zavoda, prilikom sanacije klizišta, u većini slučajeva je nužna zamjena vodovodnih i kanalizacionih sistema.

Iako je bespravna gradnja već godinama problem u KS, ali i državi, Babić smatra kako ljudi bježe od problema.

"Stanovnici u KS vrlo dobro znaju šta znači bespravna gradnja za klizište, ali to svoje znanje ignorišu i žive u bosanskoj teoriji 'ma neće se to meni desiti'. Samo se sjetite šta se 2014. desilo u naselju Svrake", istakao je Babić.

On nam dalje govori kako se mnogo novca ulaže u sanaciju klizišta, a najveći dio sredstava izdvaja Kantonalna uprava Civilne zaštite KS. Općina Centar također se ističe jer sama sanira sva klizišta na području općine.

Iz Kantonalne uprave Civilne zaštite KS saznajemo da su prošle godine izdvojili 294.097 KM za sanaciju klizišta.

"Mi izdvajamo novac, a Zavod za izgradnju KS provodi sanacije prema prioritetima, što znači da prvo odlaze u najugožnija područja", rekli su nam iz KUCZ-a KS.

Pomoćnik načelnika za civilnu zaštitu Općine Centar Vahid Bećirević ističe kako ova općina konstantno radi na projektima praćenja nesaniranih klizišta.

"Izdvojili smo između 12 i 13 miliona KM od 2006. godine za sanaciju klizišta. Uskoro planiramo održati tematsku sjednicu na temu klizišta u centru Sarajeva koja je potrebno što prije sanirati", dodao je Bećirević.

Podsjećamo, prije nekoliko dana došlo je do pokretanja zemljišta u sarajevskoj ulici Halida Kajtaza. Iako su nam iz Općine Centar kazali da se ovdje ne radi o klizištu, već urušavanju jame na gradilištu stambeno-poslovnog objekta, iz Zavoda za izgradnju KS kažu da je pokretanje zemje u ovom slučaju bilo logično.

"Nikad nismo dobili zahtjev da se očitujemo o problemu u ulici Halida Kajtaza, ali mogu reći da je to prokopavanje jame potpuno nestručno rađeno. Otkopati onoliku rupu i ostaviti je mjesecima da stoji, zaista nije normalno. Pokretanje zemlje stoga je bilo za očekivati", smatra Babić.

Građevinski stručnjaci stalno upozoravaju da se svako tlo prije gradnje mora ispitati, a građani se moraju upoznati s rizicima gradnje objekata na terenima koji nisu za to podobni.

Podsjećamo, prema odluci Vlade KS, Zavod za izgradnju KS ove godine će dobiti 540.000 KM za sanaciju klizišta iz legalizacijskog fonda bespravno izgrađenih objekata.