Na izborima 2026. manje praznih listića, ali za parlamente porastao udio nevažećih glasova

U odnosu na izbore prije četiri godine smanjen je njihov udio u utrkama za Predsjedništvo BiH i predsjednika Republike Srpske, dok je na izborima za zakonodavna tijela uglavnom povećan.

Najizraženija razlika zabilježena je na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Prema trenutnim podacima, 49.959 listića ili 9,17 posto je nevažeće, dok ih je 2022. godine bilo 37.374, odnosno 5,52 posto.

Rast je zabilježen i na izborima za Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Nevažećih je trenutno 69.341 ili 8,48 posto, u poređenju sa 80.021 odnosno 7,58 posto prije četiri godine. Iako je apsolutni broj zasad manji, njihov udio u ukupnom broju obrađenih listića veći je za 0,90 procentnih poena.

Slična situacija je i na izborima za Predstavnički dom Parlamenta BiH Parlamentarne skupštine BiH. Nevažećih je 118.183 ili 8,68 posto, naspram 145.281 odnosno 8,38 posto 2022. godine.

Kod kantonalnih skupština nevažeća su trenutno 62.634 listića ili 7,80 posto, dok ih je na izborima 2022. bilo 68.481 ili 6,59 posto. Suprotan trend vidljiv je kod izbora za Predsjedništvo BiH.

Nevažećih je trenutno 59.783 ili 4,39 posto, što je značajno manje od 115.273 odnosno 6,65 posto iz 2022. godine. Kod izbora za predsjednika RS-a udio je smanjen sa 5,75 na 4,74 posto.

Posebno je zanimljiva struktura nevažećih listića na ovogodišnjim izborima. Prema trenutnim podacima, praznih listića je manje, dok je na parlamentarnim nivoima značajan broj listića nevažeći iz drugih razloga.

Primjera radi, za Parlament BiH evidentirano je 44.918 praznih listića, ali čak 73.265 nevažećih iz drugih razloga. Za Parlament FBiH taj odnos iznosi 28.541 prema 40.800, a najveća razlika je kod NSRS-a – 10.086 praznih, naspram čak 39.873 listića nevažećih iz drugih razloga.