Na današnjem skupu u Zenici poručeno: Uskladiti pravilnike kako bi hrana u BiH bila jednako sigurna kao u EU

Glavni cilj je osigurati da svi građani imaju pristup zdravstveno ispravnoj hrani, bez kompromisa u kvaliteti i sigurnosti, poručeno je sa današnjeg skupa iz Zenice.

Direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, Muamer Mandra, istakao je da se danas okupljaju privreda i nauka kako bi izgradili sistem koji će građanima omogućiti sigurnu prehranu.

"Danas se okuplja privreda i nauka da se gradi sistem koji će građanima BiH omogućiti da jedu zdravstveno ispravnu hranu. Radi se o integriranom pristupu, gdje su laboratorije, inspektori, proizvođači i nadzorne institucije povezani, kako bi rizik od neispravne hrane bio sveden na minimum", kaže Mandra.

Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, objasnio je kako funkcioniše kontrola hrane pri uvozu i na domaćem tržištu.

"Imate deset graničnih prijelaza na koje hrana može ući i prva kontrola su granični inspektori koji rade u Uredu za veterinarstvo BiH i nijedna pošiljka ne može ući dok se ne kontroliše. Uzorci se kontrolišu na mjestu istovara i slično. Na državnom nivou nemamo inspekciju, i to rade uglavnom federalni i inspektori RS. Na isti način se kontroliše hrana unutar zemlje. Rizik postoji, ali suština je osiguranje kvalitete i sigurnosti hrane i da rizik svedemo na minimum", pojasnio je Tanković.

Mandra je također dodao da Zeničko-dobojski kanton ima strateški značaj u prehrambenom sektoru.

"ZDK je centar prehrambene industrije u BiH gdje imamo najveće proizvođače pilećeg mesa i prerađevina. Imamo mnogo i crvenog mesa i to je značajno, kao i druge djelatnosti koje hrane hiljade stanovnika ove zemlje. To nije samo ekonomska snaga, već strateški potencijal. U pandemiji je bilo posebno važno da imamo vlastitu proizvodnju i da ne ovisimo o uvozu. Laboratorije u BiH vrše kontrolu, subjekti kontrolišu hranu unutar pogona, a inspekcije nadziru i provjeravaju svaki korak. Sva hrana dolazi u laboratorij koji garantuje da je ispravna i sigurna za potrošače", naglasio je Mandra.

On je naglasio da građani mogu imati povjerenje u kontrolu.

"Moramo vjerovati institucijama i znati da se na policama, centralama i trpezama nalazi hrana koja je prošla sve kontrole. U planu su jasne odgovornosti svih aktera – laboratorija, inspektora i proizvođača. Sve ono što konzumiramo je prošlo našu kontrolu. Govorimo o konceptu One Health, gdje je zdravlje svih povezano i ako narušimo jednu kariku, narušit ćemo cijeli sistem. Mi vršimo kontrolu i obavještavamo institucije i javnost", dodao je Mandra.

Tanković je pojasnio važnost rigoroznih kontrola i laboratorija te da je najvažnije osim izvoza ono što ostaje na policama bh. trgovina i što završava na trepzi bh. domova.

"Ono što ja govorim, najvažnije mi je šta mi jedemo i šta jedu naša djeca. Ako ne napravimo ekvivalent namirnica koje se plasiraju u BiH i izvoze u EU, nećemo osigurati isti standard. Bitno je da su pravila jednaka za BiH, EU i treće zemlje", naglašava Tanović.

Dodao je da laboratorije kontinuirano prate prisustvo štetnih supstanci, antibiotika, hormona i pesticida te da je potrebno napraviti izmjene u zakonodavstvu.

"Najveći izazov je nedonošenje pravilnika koji život znače. Imamo set od 15 pravilnika usaglašenih sa EU i čekamo da neko kaže: 'Eh, to treba da usvojimo.' To su brojevi koji određuju parametre. Ono što je zbog velikog broja pesticida zabranjeno u EU po našim pravilnicima je dozvoljeno, ali isto tako ima i obrnutih slučajeva", rekao je Tanković.

Mandra je zaključio da je poljoprivreda u BiH strateški prioritet.

"Poljoprivreda u BiH nema alternativu, mora biti prioritet, a sigurnost hrane garancija. Ljudsko zdravlje je odgovornost svih politika i svi na neki način možemo doprinijeti", zaključio je Mandra.