BiH
831

Na Banj brdu kod Banje Luke obilježeno 76 godina od ustanka protiv fašizma u BiH

Piše: M. T.
(Foto: Klix.ba)
Na Banj brdu, nekadašnjim Šehitlucima, kod Banje Luke obilježeno je 76 godina od ustanka protiv fašizma u Bosni i Hercegovini. Na spomenik posvećen palim borcima naroda Bosanske Krajine brojne delegacije su položile vijence i cvijeće.

Rade Džajić, predsjednik SUBNOR-a Banja Luka, je rekao da je taj grad imao 40 istaknutih revolucionara i dao 21 narodnog heroja te da je ustanak krenuo iz Drvara koji je istog dana i oslobođen, potom je formiran Prvi podgrmečko-drvarski odred pa Drugi kozarski odred, a onda se ustanak proširio na čitavu BiH.

"Naša Krajina je tokom NOB-a dala dvadeset brigada, to nije mali broj, i kada se presabere ipak je BiH, odnosno naša Krajina dala najviše žrtava tokom Drugog svjetskog rata. Sjetimo se samo ofanziva, Kozare, desanta na Drvar i brojnih opjevanih bitaka", naveo je Džajić.

S obzirom na činjenicu da je u rat ušao kao izrazito mlad skojevac, sa svega 16 godina, Džajić ističe da ni njemu samom nije bilo najjasnije za šta se bori.

"Dijete sam bio, čobanče vrhovačko, i odjednom sam se našao u partizanima, ja čak nisam ni znao šta znači taj SKOJ, ali to je bio takav entuzijazam, a još kad su formirane jedinice pa počeli da se održavaju partijski sastanci, jedan nevjerovatan moral i jedinstvo smo imali, bez obzira na vjeru i naciju, niko nije previše razmišljao o tome hoće li poginuti ili biti ranjen. Nešto je bilo u nama što nas je tjeralo da se istaknemo, da pobijedimo, na kraju krajeva postojala je i zakletva koja je govorila da se borimo do posljednje kapi krvi dok ne istjeramo sve neprijatelje iz naše zemlje", prisjeća se Džajić.

Mnogo toga bi imala da ispriča i Branka Bjelajac iz Ljubije kod Prijedora koja se u antifašističku borbu otisnula s tek napunjenih 15 godina.

"Pomagala sam u borbama tako što sam se brinula za ishranu boraca, zbrinjavanje ranjenih i iznemoglih. Kad je došla prva četa u moje mjesto, u školu, svi su se organizovali, žene, omladina, sve smo im pripremili, hranu, prostirače... Četa je smještena za dva dana, narod je bio naklonjen borcima. Ja sam prvo radila kao skojevka, onda sam uhvaćena i otjerana u logor u Prijedoru i tu sam preživjela svašta, pukim slučajem sam ostala živa. Žene i djeca su umirali od gladi, svako jutro su ih provozili na onom šprajcu, ako znate šta je to, ona velika ploča na zaprežnim kolima, puna mrtvih koje su vozili da zakopaju", ispričala nam je Branka.

Gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić je istakao da se mora podsjećati na antifašističku tradiciju naših naroda i narodnosti, jer je to nedjeljivi dio historije ovdašnjih prostora.

"To je bio dio globalne, civilizacijske i humane borbe, nešto na šta treba da budemo ponosni i što se ističe u cijelom svijetu kao univerzalna vrijednost. Posebno treba da se podsjetimo na one koji su stradali u ratu, one koji su bili borci protiv fašizma, ali i na brojne civile, jer period 1941.-1945. je bio period velikih pogroma i stradanja civilnog stanovništva od Kozare do Hercegovine. Ovo je jedan od dana kada se prisjećamo onih koji su bilo s puškom u ruci, bilo zbog svoje nacionalne pripadnosti, bilo zbog antifašističkih uvjerenja, stradali", rekao je Radojičić.

Jedinu mrlju na današnje obilježavanje je bacila činjenica da monumentalni spomenik palim Krajišnicima, rad čuvenog vajara Antuna Augustinčića, i dalje čeka rekonstrukciju uprkos brojnim apelima da bude obnovljen.