Muzur o vodozaštitnoj zoni: Poništili smo ranije saglasnosti, a kazne za otpad uglavnom završe na 400 KM

Muzur je podsjetio da je na problem u vodozaštitnoj zoni između Sokolović Kolonije i Hrasnice upozoravao i prije nego što je postao načelnik.

Kao zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine 2019. ili 2020. godine pokrenuo je inicijativu i uputio pitanje Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva jer je Željeznica, rijeka prve kategorije, u nadležnosti vodnog područja rijeke Save.

Tražio je da se, u skladu s federalnim Zakonom o vodama, postavi vodočuvar koji bi vodio računa o ovoj zoni.

"Dobio sam neke odgovore da oni mogu, ne mogu. Onda sam to nastavio problematizirati, pitao, tražio i oni su izlazili na teren, utvrđivali, ali nikad niko ništa nije to poduzeo niti se ozbiljno tim bavio", kazao je Muzur za Klix.ba.

Saglasnosti bez pravnog osnova

Nakon što je 2020. godine izabran za načelnika, mještani su mu, kako je naveo, počeli javljati da neko u zoni nelegalno ostavlja otpad. Niko više nije znao da li se šljunak odvozi ili se otpad istresa u rupe.

"U Općini smo zatekli saglasnost, neku potvrdu koju je bio izdao bivši načelnik preduzeću da oni mogu uređivati, kao, zaravnjavati te površine itd.", ukazao je Muzur.

Tu saglasnost je, kako tvrdi, odmah poništio. Godinu dana kasnije saznali su da postoji još jedna, pa su poništili i nju. Riječ je o firmi Mevludin Commerc. Upozoravali su policiju i kantonalne inspekcije, koji su preduzeće zaustavljali.

"Kada smo mi njima poništili te papire, oni više nisu imali šta pokazati i oni su u tom jednom dijelu malo bili odustali od toga", rekao je.

Kako je riječ o istom preduzeću, Općina mu je poslala i obavijest da je ništavna svaka druga saglasnost izdata po istom osnovu, ako postoji. Prema Muzurovim riječima, takvi akti nisu bili zvanično protokolisani niti su se pozivali na zakon.

"Ni preambula, niti se ima na šta pozvati", naglasio Muzur.

Poništenje saglasnosti, kako je naveo, objavio je i na svojoj Facebook stranici.

Prema saznanjima Općine, problem prave i pojedini vlasnici privatnog zemljišta u vodozaštitnoj zoni, koji ga sami zloupotrebljavaju i možda nekom naplaćuju istresanje otpada.

Za odlaganje otpada u ovoj zoni Aarhus centar u BiH i bivši kantonalni zastupnik Samir Avdić ranije su naveli da je bivši načelnik Senaid Memić (SDA) firmi izdao odobrenje. Memić je 2020. godine za Klix.ba negirao da je Općina pod njegovim vodstvom izdala bilo kakvo odobrenje.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je prijavu protiv Memića i drugih zaprimilo 19. jula 2023. godine. Nakon radnji dokazivanja, pribavljanja inspekcijskih nalaza i saslušanja svjedoka, postupajući tužilac je 3. jula ove godine donio naredbu da se istraga neće provoditi jer ne postoji osnov sumnje da su prijavljeni počinili krivično djelo.

Podnosilac prijave uputio je pritužbu Uredu glavne kantonalne tužiteljice, o kojoj još nije odlučeno.

Kazna jeftinija od odvoza otpada

Općinska inspekcija u saradnji s kantonalnom, kako je rekao Muzur, reaguje kada zatekne nekoga na djelu. Ipak, kazne su preniske.

"Kada se dođe na sud, bio je raspon kazni od 400 do 3.000 KM. Uglavnom se završi na tih 400 KM. I jeftinije je da plati kaznu nego da plati negdje da istresa taj otpad", kaže Muzur.

Kao dokaz višegodišnjeg nemara istakao je i to što se po važećoj odluci o zaštiti iz 1987. godine kazne i dalje izražavaju u dinarima.

"A vrhunac tog nemara je još kada je bivši načelnik izdao potvrdu da oni mogu to istresati tamo i da mogu to raditi. To je baš onaj vrhunac nemara i bahatosti", ocijenio je.

Ko je nadležan

Muzur je napomenuo da su neuređena riječna korita u nadležnosti agencija za vode, a da o uređenim brine Općina. Dio Željeznice uzvodno od Ratnog mosta, u čijoj blizini se nalazi prva vodozaštitna zona na kojoj je divlja deponija, kako je kazao, vodi se kao neuređen dio.

Smatra da sve pada na leđa Općine Ilidža, koja bi trebala biti i policija, i inspekcija, i komunalna služba koja čisti otpad, dok prihodi ostaju Kantonu i Federaciji.

Podsjetio je da i na tabli piše da je zona ograđena i da je pristup zabranjen, ali da ni kantonalno preduzeće Vodovod i kanalizacija (ViK) ništa ne radi po tom pitanju.

Spor oko nove odluke

Jedan od razloga zašto je Općina Ilidža pokrenula donošenje nove odluke o zaštiti izvorišta i vodozaštitne zone bio je, kako uvjerava Muzur, upravo ovaj problem.

Protiv toga su se, navodi, pobunile Eko akcija i druge organizacije, za koje tvrdi da nikad nisu bile na ovom lokalitetu, te ih optužile da hoće "da Sarajevo ostave bez vode". Muzur je istakao da to s njihovim namjerama nema nikakve veze.

Eko akcija je upozorila da se novom odlukom obuhvat zone dramatično smanjuje kako bi se preostalo zemljište moglo pustiti u prodaju i gradnju. Kako ova organizacija tumači nacrt privremene odluke, ukupna zaštićena površina smanjuje se s oko 58.000 na oko 16.000 hektara.

Muzur ovo stanje vidi kao rezultat dugogodišnjeg nemara svih institucija koje su mogle nešto učiniti. Naglasio je i da Općina nikad nije naišla na razumijevanje, ni kod pojedinačnih zahtjeva vijećnika ni kod poništavanja saglasnosti, a sumnja da će interes javnosti za ovu temu potrajati.