Cerićevi protukandidati bili su Enes ef. Karić i Hasan ef. Makić koji su dan prije potvrđeni od Kongresa Islamske zajednice. Za reisovog zamjenika izabran je, također, dosadašnji zamjenik Ismet efendija Spahić. Za to mjesto kandidirali su se još i Husein Smajić i Fuad Sedić.
Iako su ranije prihvatili kandidaturu za zamjenika reisa, Nezim Halilović Muderis i Dževad Hadžić su se odlučili povući u zadnji tren, a sa svojom odlukom upoznali su i Kongres prije dva dana.
Novog reisu-l-ulemu i njegovog zamjenika birala su tajnim glasanjem 333 birača člana Islamske zajednice u BiH. Prema riječima predsjednika Kongresa Islamske zajednice Huseina Smajlovića, a prema Ustavu IZ, pobjednik izbora je morao dobiti natpolovičnu većinu od 333 člana izbornog vijeća, što se i dogodilo.
Međutim, da nije došlo do odluke u prvom krugu, odnosno da niko nije dobio dovoljan broj glasova, u drugi krug bi išla dva kandidata s najviše glasova. Ukoliko ni u drugom krugu niko od kandidata ne bi dobio natpolovičnu većinu, izborni proces za prvog čovjeka Islamske zajednice u BiH morao bi biti vraćen na početak.
Najozbiljniji Cerićev protukandidat Enes ef. Karić, inače aktualni dekan Fakulteta islamskih znanosti, tokom svoje kampanje optuživao je reisu-l-ulemu da je ispolitizirao Islamsku zajednicu i da je nametnuo uvođenje reda vehabija.
Optužio ga je i za njegova mnogobrojna putovanja po svjetskim destinacijama koja nisu donijela ništa pozitivno za Islamsku zajednicu. Karić smatra da je Islamsku zajednicu potrebno depolitizirati i odvojiti je od pojedinih stranaka kojima je bila privržena.
On je tokom kampanje isticao da veliki broj izgrađenih džamija nije direktna Cerićeva zasluga jer je većina njih napravljena sredstvima donatora, a ne sredstvima iz proračuna Islamske zajednice sa sjedištem u Sarajevu.
