BiH
60

Muratović: Srebrenica je bošnjačka crvena linija

FENA
(Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
"Genocid nad bošnjacima u sigurnoj zoni UN-a u Srebrenici, jula 1995" naziv je javne tribine koju je danas u Sarajevu organizirao "Forum bošnjačkih intelektualaca" povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici.

O dešavanjima u Srebrenici ratne 1995. godine govorili su Smail Čekić iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, te Admir Muratović iz Svjetskog bošnjačkog kongresa, a domaćin je bio predsjednik Foruma Suad Kurtćehajić.

Baveći se već tri decenije naučnim istraživanjima genocida i međunarodnog prava na prostoru Balkana, Čekić je kazao da je srpska nacionalistička elita, za razliku od srpske antifašističke elite, na temelju velikodržavnog i političkog projekta o formiranju "jedinstvene srpske države", 1990-ih godina dovela do unutrašnje krize u tadašnjoj SFRJ.

"Ta je elita razbila zajedničku jugoslavensku državu i izvršila agresiju na Republiku BiH i genocid nad Bošnjacima, uključujući i genocid na području sigurne zone UN-a, jula 1995. godine", podsjetio je Čekić.

Genocid u Srebrenici je izvršen, istakao je Čekić, u ambijentu međunarodnog oružanog sukoba, agresije na RBiH 1992.-1995. godine kada je u svim okupiranim mjestima i gradovima u opsadi nad Bošnjacima izvršen genocid i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

Čekić naglašava da je postojala namjera, a u skladu s tim i naredba za genocid, jer je 9. jula Radovan Karadžić nakon sastanka na Palama i s predstavnicima MUP-a Srbije, zločincu Miroslavu Deronjiću rekao: "Miroslave, sve to treba pobiti. Sve što stignete".

"Tu naredbu je dva dana kasnije, u kasnim satima 11. jula 1995. prenio pukovnik Ljubiša Beara, jedan od ratnih zločinaca. U periodu od 10. do 19. jula 1995. na tom području je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, među kojima je više od 800 djece", rekao je Čekić.

Muratović je naveo da se u Srebrenici nije prvi put u historiji Bošnjaka desio genocid, jer su se zločini dešavali i u Sandžaku, u vrijeme Kraljevine Jugoslavije tokom Drugog svjetskog rata, kao i 1992. godine u Štrpcima, Bukovici i drugim mjestima, a niti jedan slučaj nije procesuiran u Hagu.

"Srebrenica je bošnjačka crvena linija i ako mi Bošnjaci ikad sebi više dozvolimo da nam neko ubija ili siluje majku ili sestru, bolje da nismo živi", istakao je Muratović.

Kurtćehajić je podsjetio na riječi Ban Ki-moona koji je izjavio da "sve zemlje UN-a dijele odgovornost za ono što se desilo u Srebrenici".

Također je podsjetio da je u historiji čovječanstva bilo puno genocida, ali su samo tri presuđena - u Ninbergu, Ruandi i Srebrenici.