{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mujezinović: BiH ima benefite od odnosa Dodika i Putina, hitno potreban zakon o vanjskim poslovima

22.10.2018. u 08:00
26
76
Mujezinović: BiH ima benefite od odnosa Dodika i Putina, hitno potreban zakon o vanjskim poslovima
26
Mujezinović: BiH ima benefite od odnosa Dodika i Putina, hitno potreban zakon o vanjskim poslovima
Foto: Midhat Poturović, Radio Slobodna Evropa
Ambasador BiH u Rusiji Mustafa Mujezinović u razgovoru za Klix.ba govorio je o intenziviranom ruskom utjecaju u BiH i njegovim razlozima, važnosti donošenja zakona o vanjskim poslova BiH te potezima koji bi mogli donijeti blagostanje u našoj zemlji.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
O ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu, a naročito u BiH, govori se sve češće. Smatrate li da je Rusija povećala svoj fokus na našu zemlju i zbog čega?

To ne možemo izdvojiti od interesa i utjecaja drugih svjetskih sila prema BiH. Nisu to ključni interesi jer BiH nije izvor raznih sirovina ili neke posebne beneficije za neku zemlju koja s njom sarađuje. Ima više interesa Rusije s obzirom na to da ona nije bila ovako pozicionirana u doba potpisivanja Dejtonskog sporazuma, nije imala tu snagu kakvu ima danas na geopolitičkoj sceni. Ali to ne mora biti ništa loše.

Loše je da je kod nas većina analitičara sklona teorijama zavjere. Vidjeli smo na prethodnim izborima one koji su plasirali takve teorije zavjere, koje običnom građaninu izgledaju kao da dolaze Sovjetski savez i komunizam i kao da postoji neko ko će nas braniti od toga. Neki od tih analitičara su bili kandidati na izborima i mnogi od njih nisu prošli dobro. To govori da ljudi ne vole da im se prijeti nečim što nije očigledno. Moskva je danas poprilično razvijena i istim putem ide ostatak Rusije i to može biti pozitivan utjecaj na BiH.

Odnosi na geopolitičkoj sceni se mijenjaju. Rusija tijesno sarađuje s Turskom, a znamo da bošnjački lideri gaje dobre odnose s Turskom, dok su zvaničnici sa srpskim predznakom bliski Rusima. Može li se u tome pronaći neki benefit za BiH?

To jeste sve povezano, ali ne tako direktno jer mi nismo u fokusu interesovanja svjetskih sila. To može imati pozitivan utjecaj, ima i određeni negativan, zavisi odakle gledate. Ako imate u vidu interes BiH da se pridruži EU, da razvija ekonomiju i širi tržište, pa i na tržište Rusije, onda Rusiju možemo smatrati kao velikog prijatelja. U svim kontaktima zvaničnika Rusije i BiH, ko god to bio, iz RS-a ili s državnog nivoa ili FBiH, počevši od ambasadora, prvo se saopći da Rusija priznaje suverenu i nezavisnu BiH, u skladu s Dejtonom. Nakon toga otvoreno kažu da vole prijatelje iz RS-a. To ne mora značiti ništa loše dok je Rusija na čvrstim stavovima da je BiH nedjeljiva, suverena i da je u skladu s Dejtonom, bez ukidanja entiteta i bez unitarizacije. Posjeta ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova je to pokazala.

Ako napravite analizu posljednje dvije ili tri godine, od Rusije smo imali samo koristi. Rusija je od nas imala korist da je podržimo povremeno na međunarodnim forumima i nismo se pridružili sankcijama. Ali kada je riječ o sankcijama koje Rusima uvodi zapad, na kraju sporazuma se završava da bi bilo pogubno da BiH razmišlja o sankcijama nekoj međunarodnoj sili. Prvo, jer smo veoma mali da sudimo u međunarodnim odnosima, a drugo istog trenutka bismo ostali bez plina. To možemo vrlo lako zaključiti, bez velike pameti, jer imamo dug koji Rusi tolerišu.

Treba istaći benefite za BiH poput isplate Klirinškog duga u gotovini, omogućavanje izvoza jabuka, tolerisanje duga za gas, konkretne ugovore za isporuke gasa.

Opstruiše li Rusija članstvo BiH u EU i NATO?

Pogrešna je teza da Rusija nije za članstvo BiH i Srbije u EU. To je za njih normalno i nemaju ništa protiv toga. Članstvom Srbije i BiH u EU Rusi bi dobili dosta samim našim članstvom na ekonomskom planu. To je izjavljeno na susretima na visokom nivou. Problem je s Evropskom unijom koja nije odlučila šta da radi s nama, a Rusija definitivno nije prepreka.

Kada je riječ o NATO putu, tu je Rusija protiv, iako nema racionalnog razloga, šta bi se to desilo da je naprimjer Srbija u NATO-u. Sve naše zemlje su u okruženju NATO-a. Jedini izlaz naše tri-četiri zemlje, koje su još van NATO-a, je zapravo Neum. To je jedina teritorija, odnosno izlaz na otvoreno more. Šta bi se dobilo da je u okviru NATO-a? Ništa.

Ipak, to je stvar prestiža za Rusiju i oni se toga neće lako odreći. Taj pritisak će uvijek postojati. O tome da li smo u NATO-u ili ne zna se ko odlučuje, bez obzira na sve. Ali utjecaj Rusije nije presudan, iako ima svoju težinu. Mislim da ne bi bilo loše da Rusi imaju grupaciju zemalja u NATO-u koje vole s njima sarađivati.

Nama je potrebna jedna sredina, odnosno balans. BiH mora uvažavati interese drugog i trećeg naroda, iako nekada izgledaju suprotstavljeno. Srednji put nam može dati dobre odgovore i dobru poziciju.

Dio ste Diplomatsko-konzularne mreže BiH. Kako je ocjenjujete danas? Neki kažu da je to postala destinacija za uhljebljene i podobne osobe, a drugi da je katastrofalna i da služi samo za trošenje novca bez konkretnih rezultata. I dalje ne postoji zakon o vanjskim poslovima BiH, može li ga donijeti nova vlast?

To zavisi da li je osoba koja to govori u opoziciji ili na vlasti. Kada su na vlasti onda je mreža divna, a kada su u opoziciji onda ništa ne valja. To su reakcije ljudi koji se bore za vlast. Problem u diplomatiji je nepostojanje zakona o vanjskih poslovima.

Ovo je četvrti-peti ministar koji nije uspio usaglasiti taj zakon kojim bi se definisale sve nejasne stvari koje imamo, od protokolarnih, nacionalne rotacije unutar Ministarstva vanjskih poslova do mnogih drugih stvari vezanih za vanjsku politiku. Nadam se da će sljedeći ministar to uraditi i regulisati pa da nemamo izmišljanja pravila šta se smije, a šta ne.

Sva vanjska politika BiH se vodi iz Sarajeva, odnosno iz Predsjedništva BiH. Ako neko nešto želi reći BiH ide u Sarajevo ili pozove člana ili članove Predsjedništva. To je naslijeđe od doba ratnih sukoba. Tako da je ostala navika da je ključ u Sarajevu. Diplomatska mreža se ne koristi u punom kapacitetu. Mi dobijamo vrlo malo naloga za akciju i vrlo teško je usaglasiti stavove. Novi saziv Predsjedništva BiH bi to trebao ocijeniti, jer postoje stvari koje su svima zajedničke i trebalo bi izvući to gdje se svi slažemo.

Ipak, imamo divne primjere, naprimjer kada je bila borba za članstvo u Vijeću sigurnosti. Sve ambasade su dobile naloge i odradile dobar posao. Posljednji primjer je imenovanje Dunje Mijatović za komesara za ljudska prava. Imali smo zadatak da lobiramo kod zemalja prijema i rezultat je bio da je Dunja Mijatović postala komesar, iako je bilo još dobrih kandidata.

Vrijedi istaći da ima ljudi koji su otišli u diplomatiju, ali ne žele raditi za BiH. Ali to je nešto posve drugo.

Zbog nepostojanja zakona o vanjskim poslovima ambasadorima su ruke često vezane. Na koji način?

U zakonu o vanjskim poslovima trebalo bi biti potpisano da mandat ambasadora počinje nekoliko mjeseci nakon izbora članova Predsjedništva BiH, a da automatski prestaje nakon izbora novog saziva kolektivnog šefa države. Time bi se izbjeglo da se ambasadori imenuju pred kraj mandata i onda da se smjenjuju, jer to nanosi veliku sramotu državi. Isto tako ambasadori bi trebali birali diplomate iz reda uposlenika Ministarstva vanjskih poslova BiH, jer sada nemaju nikakve ingerencije nad njima, a mnogi neće skoro ništa da rade jer im ambasador ne može ništa.

Ambasadori nemaju direktnu komunikaciju sa članovima Predsjedništva BiH I mislim da bi to trebalo uvesti makar jednom godišnje, kako bi čuli usaglašene stavove i šta bi ambasadori trebali raditi. Bitno je istaći i nepostojanje funkcije ekonomskog atašea, što je veoma važno za ekonomski prosperitet BiH u svijetu.

Milorad Dodik ulazi u Predsjedništvo BiH kao njegov član. Njega domaći i svjetski mediji često označavaju kao osobu od Putinovog povjerenja koja bi mogla slijepo provoditi ruske interese u BiH te spriječiti put BiH ka EU i NATO-u?

Svi su skeptični kako će Milorad Dodik raditi u Predsjedništvu BiH, ali moram reći da već sada imamo dobrih stvari od odnosa Dodika i Putina gdje nam Rusija daje određene stvari. U skorijem periodu moglo bi doći do razgovora o posjeti Predsjedništva BiH Rusiji. To bi bila prilika da razgovaraju o našem dugu za gas, gdje bi Dodik sigurno mogao pomoći.

Mustafa Mujezinović i Vladimir Putin
Mustafa Mujezinović i Vladimir Putin


Postoji ideja da se taj dug od 100 miliona dolara ponudi Gazpromu kao koncesija gdje bi se gradile elektrane na plin u BiH. Mnogi će reći da to nije rentabilno. Nije rentabilno ako kupujete gas, ali ako je to Gazpromov gas i on ga pretvara u električnu energiju na teritoriji Evrope kao ekološku energiju, onda mogu i oni zaraditi, ali i mi.

Bilo bi logično da davaoc koncesije, odnosno zemljišta, bude Kanton Sarajevo kao najveći dužnik za gas, kao i Zenica, ali isto tako u RS-u Zvornik, pa čak da se razmisli o gradnji takve toplane i u Banjoj Luci. To je prilika da kroz koncesiju isplatimo dug, uposlimo naše ljude i riješimo komunalne probleme vezane za grijanje.

To bi bio primjer kako stanovnici Federacije BiH imaju koristi od Milorada Dodika, isto kao što poljoprivredni proizvođači u RS-u imaju koristi od veza Izetbegovića i Erdogana na pitanju izvoza mesa. Prošli su izbori, nema više razloga da se svađamo i treba krenuti u pravcu iznalaženja najboljih rješenja.

Kazali ste da bi u prvom dijelu mandata pod predsjedavanjem Milorada Dodika Predsjedništvo BiH moglo otići u službenu posjetu Rusiji. Da li su već uspostavljeni kontakti u vezi s posjetom i da li bi sva tri člana trebala ići kod Vladimira Putina?

Ta je odluka na njima. Razgovori još ne postoje, ali govorim iz dosadašnjeg iskustva. Do sada to nije bilo moguće organizovati jer nismo imali dovoljan broj međudržavnih ugovora. Putin nikoga ne prima i nigdje ne ide ako nema bar 15 međudržavnih ugovora. Mi imamo.

Potpuno su usaglašena najmanje tri i ima ih dosta u pripremi. Međuvladina komisija radi puno. Kada je ministar Lavrov bio u Sarajevu, potpisan je program daljnje saradnje i sastanaka u Moskvi i Sarajevu koji bi trebali voditi susretima ka višim nivoima. Lično očekujem da će se raditi na tome da se posjeta članova Predsjedništva BiH uskoro organizuje.

Dodik je nedavno izjavio da će pozvati Vladimira Putina da posjeti Banju Luku, ali ne i Sarajevo. Da li bi prvi čovjek Rusije na Dodikov savjet zaobišao glavni grad BiH?

Ako Lavrov nije, ne bi ni Putin. Prva rečenica koju mi je Putin rekao jeste da je BiH suverena i nezavisna država u skladu s Dejtonskim sporazumom. Rusija je preozbiljna zemlja da bi mijenjala stavove i igrala se međunarodnim pravom tamo gdje zaista ne mora.

Bili ste akter bh. političke scene na raznim nivoima vlasti, od općinskih funkcija do premijera Federacije BiH. Šta mislite o današnjoj bh. političkoj sceni?

Kao bivši političar i obični građanin BiH mogu reći da država s ovakvom konstitucijom ne može nikada imati drugačije rezultate izbora. Izborni sistem ne valja i potrebno ga je što prije mijenjati i spojiti opće i lokalne izbore, jer svake dvije godine kampanje nas ubijaju.

Kada sam bio ambasador u OSCE-u bila je velika kampanja OSCE-a da u BiH izvršimo unutarstranačku demokratizaciju, a to je bilo usmjereno na to da unutar stranaka budu referendumi za izbor najboljeg kadra. Kada to nije uspjelo onda su nam nametnuli otvorene liste koje su napravile privatne države.

Vidite, kada parlamentarci sjednu u parlament, za dva dana svaki od njih može reći da je nezavisan i izaći iz klubova i tada dobijamo neodgovornu politiku. Nema odgovornosti stranaka i usitnjava se politička mreža.

Kao građanin BiH volio bih da imamo četiri listića na izborima i da biramo parlament države, FBiH, kantona i općina. Ali da imamo stranku i biramo je s onim što je stranka ponudila, a da ona izabere unutarstranačkom demorkatijom i da se organizuju javno unutrstrnaački izbori koji će poredati kandidate na listu. Tada bismo znali da stranka koju izaberu građani ima odgovornost, obaveze i da znamo koga ćemo kriviti.

U takvom sistemu elektronskim čitanjem glasova mogli bismo očitati koje su stranke pobijedile, dati im mandate, staviti parlamentarce u funkciju i već bi nakon dva dana usvajali budžet za narednu godinu. Članovi Predsjedništva BiH bi se birali u parlamentu i sve bi koštalo četiri puta manje.

Kažete, kao obični građanin, da izborni sistem ne valja i da ga treba mijenjati?

Mislim da ne bi trebala biti prepreka to što Hrvati traže u BiH. Nije prirodno da im Bošnjaci biraju predstavnika. Ali isto nije prirodno da neki Željko iz Sarajeva ili Posavine ne može biti izabran. Ali je isto neprirodno i da jedna stranka može blokirati cijelu državu u Domu naroda. Tu treba redukovati vitalni nacionalni interes pa neka to bude kompromis. Hrvati neka biraju svog člana Predsjedništva, svoje članove Domova naroda, ali Dom naroda neće blokirati ostale, odnosno Srbe i Bošnjake ili obrnuto.

Veliki problem je i pitanje cenzusa. Izborni prag je vrlo nizak i trebao bi biti minimum 10 posto, jer bismo tada dobijali odgovorne političke strukture koje bi imale snagu da sprovode. Uz nekoliko izmjena na sljedećim izborima bismo imali mirniju atmosferu, brzo izabrane parlamente, uspotavljene vlade i početak života. Treba istaći da visok cenzus ne bi spriječio izbor Bošnjaka u Narodnu skupštinu Republike Srpske. Potrebno je pronaći kompromis između građanskog i nacionalnog, a to je prije svega zadatak za Bošnjake.

Vaša fotografija sa studentima iz BiH u Moskvi sa zastavom Republike BiH izazvala je mnogo medijske prašine. Komentar?

Nisam imao utjecaj na kompoziciju fotografije, a pogotovo na prateće saopćenje za koje nisam ni znao da će se pojaviti. Nisam znao da će neki studenti zloupotrijebiti trenutak, iako su obećali donijeti zastavu BiH i Rusije da to istaknemo. Nažalost, nakon što sam pitao šta je bilo sa zastavama, kazali su da su je izgubili oni koji su je nosili. Ali ne možete upravljati tolikom grupom ljudi na otvorenom prostoru, na -18 stepeni i na mjestu gdje nemate jurisdikciju. Ja sam onaj koji vrlo dobro zna šta znači postići kompromis. Na mom reveru ćete uvijek vidjeti zastavu BiH i to sve kazuje.

Za kraj razgovora ambasador Mujezinović je kazao da se nema namjeru vraćati na bh. političku scenu jer, kako ističe, njegova generacije je iznijela rat i proces obnove koji je sve potrošio.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: