Muhić: Borba za prava "Zaboravljene djece rata" tek predstoji u RS-u

U ime svojih organizacija nagradu su nedavno u Barceloni preuzeli Meliha Merdžić i Amela Međuseljac iz Udruženja "Žena žrtva rata" te Ajna Jusić i Alen Muhić iz Udruženja "Zaboravljena djeca rata".

Alen Muhić iz Udruženja "Zaboravljena djeca rata" kaže za Klix.ba da je nagrada veliko priznanje za dugogodišnji rad i motiv udruženju da nastavi borbu za prava zaboravljene djece rata u BIH gdje još uvijek postoje brojne prepreke na tom putu.

"Ova nagrada je prije svega priznanje za naš dugogodišnji rad i jako nam je važna jer se od 2013. godine borimo za naša prava i to dokazujemo svake godine. Čast nam je da ovu nagradu dijelimo sa pokojnim generalom Jovanom Divjakom koji je nagradu primio 2013. godine za svoj snažni i hrabri rad u Bosni i Hercegovini. Ona nam je motiv da se borimo dalje jer još postoje brojne prepreke na tom putu, iako su naša prava konačno priznata, prošle godine u Distriktu Brčko, ove godine u FBIH, a ono što nas očekuje u narednom periodu je teška borba za priznavanje prava djece u entitetu RS", kaže Muhić.

Nagrada je dodijeljena za interdisciplinarni projekat "There is still someone in the woods / Kao da je neko još uvijek u šumi" koji je implementiran od strane produkcije Culture i Conflicte u saradnji sa dobitnicima nagrade. Putem ove trilogije koja uključuje dokumentarac, predstavu i film, predstavljene su životne priče žena preživjelih i djece rođene zbog rata u Bosni i Hercegovini.

Ajna Jusić, predsjednica udruženja Zaboravljena djeca rata ovom prilikom je ukazala na to da su djeca rođena zbog rata u BiH "svojim tijelima i ličnim svjedočenjima odlučno promijenili kurs nacionalnog i međunarodnog prava sa ciljem kreiranja ravnopravnijeg društva sa pravednijim pravnim poretkom i zakonima". Također istakla je „da obaveza nediskriminacije zahtijeva od svake države da poslije rata aktivno identifikuju pojedinačnu djecu i grupe djece čije priznavanje i ostvarivanje njihovih prava mogu zahtijevati "posebne mjere". Obaveza usvajanja "posebnih mjera" pojačana je obavezom država prema međunarodnom zakonu o ljudskim pravima da ne djeluju kao stigmatizatori i da štite pojedince od stigmatizirajućih radnji ili propusta trećih strana. BiH, kao i druge konfliktne i postkonfliktne države, nije ispunila svoje obaveze, i danas se djeca rođena zbog rata često gledaju kroz prizmu "vojne strategije silovanja".

E.A.