Uoči Kurban-bajrama
1.1k

Mualima Dženana Delić: Uloga žene tokom bajramskih blagdana je nemjerljiva

Piše: Mirza Abaz
Mualima Dženana s mužem Šerifom ef. Delićem i djecom
Mualima Dženana s mužem Šerifom ef. Delićem i djecom
Dženana Delić, mualima i supruga sarajevskog imama Šerifa ef. Delića, za portal Klix.ba je govorila o ulozi žene muslimanke u vremenu prije, tokom i nakon bajramskih blagdana. Ističe kako je uloga žene u ovim najsvečanijim danima za sve muslimane uistinu velika te dodaje i to kako je vrlo značajno što su se neki bajramski običaji iz davnina u životu bh. muslimana ipak očuvali.

Ona je, prije svega, čestitala nadolazeće bajramske blagdane svim muslimanima i muslimankama u BiH, ali i u regionu i širom svijeta. Kada smo je upitali kako će njena porodica dočekati sutrašnji Bajram, mualima Dženana Delić nam je otkrila kako se atmosfera u njenoj kući neće puno razlikovati od atmosfere u drugim muslimanskim kućama u BiH.

"Bajramska atmosfera u našoj porodici je, vjerujem, slična onoj iz svih muslimaskih bošnjačih porodica koje Bajram s radošću dočekuju. Na bajramsko jutro oblačimo najljepšu odjeću, dočekujemo muške članove porodice s bajram-namaza, djeca babi poljube ruku, a on im daje bajram-banku. Zatim slijedi međusobno darivanje hedijama, klanje kurbana, porodični ručak koji se sprema od kurbanskog mesa, obilazak porodice... Za Bajram obilazimo i naše merhume, činimo im dove za oprost grijeha i to je jedan vid bajramluka živih umrlim članovima porodice", na početku nam kaže mualima Dženana Delić.

Priča nam kako su bajramski dani oni dani radosti i veselja i ističe da je to praksa kojoj je muslimane širom svijeta podučio Poslanik kada je riječ o pripremama za Bajram. Naglašava kako je potrebno okupati se, namirisati i dočekati Bajram u najljepšem ruhu.

"Što se tiče žene muslimanke, njena uloga u najsvečanijim danima je velika i nemjerljiva. Kao što možete vidjeti, naša muslimanska, bošnjačka tradicija usko se veže uz sunnete (prakse) našeg Poslanika. Žena upravo ovako dočekuje Bajram, i još više. Ona očisti svoju kuću i avliju, okupa svoju djecu, pripremi i sebi i mužu i djeci odjeću, dočekuje goste najljepšim jemecima. Od naših starih majki često čujemo da su nekad davno žene svoje zijarete počinjale tek četvrti dan Bajrama i to se među narodom nazivao 'ženski Bajram'. To nam govori koliko su one imale više obaveza i tereta nego žene danas", pojašnjava nam Delić.

Interesantno je da prema islamskim propisima i žene mogu pristupiti klanjanju bajram-namaza, ali možemo primijetiti da je ta praksa u BiH pomalo zapostavljena. Također, ovo se odnosi i na džumu. Mualima Dženana Delić nam objašnjava koji su procesi utjecali na to da pojedine prakse u životu žene muslimanke u BiH ipak ostanu u zapećku.

"Kod nas u BiH samo muškarci odlaze na bajram-namaz, čime se samo djelimično ispunjava praksa Muhammeda a.s. koji je naređivao i ženama da izađu na bajram-namaz i proprate ga učenjem tekbira. Bajram se kod nas nekada klanjao na velikim otvorenim, vanjskim prostorima koji su se zvali musale, a sada se bajram-namaz klanja u džamijama iz praktičnih razloga. Džuma-namaz žene klanjaju u nekoliko sarajevskih, većih džamija. Problem u mnogim našim džamijama je nedostatak prostora za žene", govori ona.

Isto tako, ova mualima govori da je najbolje, ako hadžija ima potrebne uvjete za to, da povede i suprugu na hadž. Ukoliko ona ostaje, kaže da će svakako učiniti sve da mu olakša i pomogne u njegovim pripremama za hadž. Ona ima obavezu da čuva njegovu i svoju čast i da čuva imovinu dok je on odsutan.

"Kurban nije ibadet koji se ograničava samo na muškarce. Zekat i klanje kurbana su dvije islamske dužnosti koje su muslimani zbog nedovoljnog ili površnog znanja sve manje prakticirali. Danas osjećamo sve veću potrebu među mlađim ljudima da više znaju i prakticiraju od propisa koje nam je Allah odredio, pa tako i kada je riječ o kurbanu. Konkretno, žena koja ima vlastitu imovinu, pokretnu ili nepokretnu, a koja je u visini nisaba, dužna je zaklati kurban za sebe", zaključuje Dženana Delić.