Mostaru vraćeni simboli grada srušeni u prošlim stoljećima: Otvorena Hadži Balina džamija i Opijačeva tekija

U prijepodnevnim satima, uz učenje tekbira i presijecanje vrpce, otvorena je Opijačeva tekija, dok je nakon podne-namaza svečanost nastavljena otvaranjem Hadži Baline džamije.

Vrpcu su na oba događaja zajedno presjekli zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u BiH dr. Enes-ef. Ljevaković, mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović, direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske Sinan Aksu, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH dr. Senaid Zajimović i predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Mostar mr. Džafer Alić, uz prisustvo šejha dr. Ćazima Hadžimejlića, predsjednika Tarikatskog centra Islamske zajednice.

Direktor Vakufske direkcije dr. Senaid Zajimović naglasio je da ove obnove nadilaze puku restauraciju građevina, jer predstavljaju moralnu obnovu i vraćanje duhovnog kontinuiteta.

"Džamija i tekija nisu samo građevine. One su zavjet, svjedočanstvo vjere, dostojanstva i ustrajnosti kroz stoljeća. Danas s ovih mjesta šaljemo poruku nade, gradnje i duhovne obnove. Naša baština nije teret, već izvor snage i identiteta", poručio je Zajimović.

Hadži Balina džamija, podignuta 1612. godine, obnovljena je nakon što je nasilno srušena 1950. godine, a njeni temelji su otkriveni arheološkim iskopavanjima 2010. godine. Njezina obnova, kao i obnova Opijačeve tekije, realizirana je uz podršku Generalne direkcije vakufa Republike Turske, uz izvođenje radova turske firme Bilsa d.o.o. i lokalnih firmi iz Mostara.

Direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske Sinan Aksu istaknuo je da zaštita ovih vakufa znači očuvanje temeljnog duha naše zajedničke civilizacije, te prenio selame predsjednika Turske Redžepa Tayyipa Erdogana i turskog ministra kulture Mehmeta Nurija Ersoya.

"Svaka obnovljena džamija i tekija poziv je na uzlet čiste vjere, mjesto mira i svjetlosti koje se obraća ljudskim srcima", kazao je Aksu.

Muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović posebno je naglasio da su Hadži Balina džamija i Opijačeva tekija svjedoci višestoljetnog prisustva muslimana u Mostaru.

"Džamije i tekije su znak ustrajnosti vjere i postojanosti našeg naroda. Njihova obnova nije samo vraćanje građevina, već i povratak duhovnog identiteta grada Mostara", poručio je Dedović.

Poseban značaj oživljavanja tekije istaknuo je i zamjenik reisul-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković, podsjećajući da je tesavvuf odigrao ključnu ulogu u širenju islama u Bosni i Hercegovini.

"Tesavvuf je svojom blagošću prvi osvojio srca ovdašnjih ljudi. Neka ova tekija i ova džamija budu mjesta susreta, sabura, izgradnje, znanja i duhovnog mira", kazao je Ljevaković.

Hadži Balina džamija na Brankovcu izgrađena je 1612. godine zajedno s medresom i mektebom, a prvobitno je bila bez munare. Munara je dograđena 1762. godine zahvaljujući vakifu Osman-efendiji Goliću. Iako je bila potpuno očuvana, džamija je nasilno srušena 1950. godine. Njeni temelji ponovo su otkriveni 2010. godine tokom arheoloških iskopavanja, a džamija je obnovljena sredstvima Generalne direkcije vakufa Republike Turske.

Opijačeva tekija u Šehovini smatra se jednim od najstarijih sakralnih objekata u Mostaru, za koji se vjeruje da je izgrađen čak i prije dolaska Osmanlija. Historijski se povezuje sa šejhom Ismailom Opijačem, učenikom poznatog šejha Juje. Tekija je prestala s radom krajem 19. stoljeća dolaskom austrougarske vlasti, a nakon više od 150 godina obnovljena je zahvaljujući sredstvima Generalne direkcije vakufa Republike Turske.