Mostarska kriza - ispit političke zrelosti BiH

"Bosna: Ispit političke zrelosti u Mostaru" - najnoviji izvještaj Međunarodne krizne grupe, upozorava da je gradska administracija u fazi raspada i da se grad nalazi bez gradonačelnika, bez budžeta i bez funkcionalnog gradskog vijeća od izbora u oktobru 2008. godine nadalje. Napetosti ugrožavaju odnose između vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka – koalicijskih partnera na svim nivoima države.

Visoki predstavnik, kao međunarodni upravni autoritet, trebao bi olakšati rješenje koje je u skladu sa namjerom osporenog statuta, ali ne bi smio nametnuti rješenje gradskom vijeću, koje ima i odgovornost i mogućnost da samo riješi krizu.

"Korijeni krize nalaze se u demografiji, u prošlom ratu i u gradskom statutu koji ponavlja mnogo od pravila za raspodjelu vlasti koji vrijede i na državnom nivou", kaže Marko Prelec, direktor ureda za Balkan Međunarodne krizne grupe. "Ova kriza trebala bi biti upozorenje za čitavu zemlju."

Nacionalna struktura i politički dijapazon Mostara su slični onima Bosne i Hercegovine, ali sa zamjenom pozicija glavnih igrača. Hrvati su u većini i grad je važan za njihovu zajednicu u čitavoj državi. Bošnjaci se bore za jednakost u političkom i ekonomskom odlučivanju grada ali i za pozornost lidera njihove zajednice u Sarajevu, koji su više zainteresirani za druga pitanja.

Propast mostarske vlade, na osnovu međunarodno nametnutog statuta, pokazuje šta se desi sistemu koji funkcionira na osnovi konsenzusa kada međunacionalni dogovori propadnu. Prvi dio rješenja mora biti izbor gradonačelnika. Gradsko vijeće mora usvojiti statut i, ako je još uvijek potrebno ukloniti nejasnoću, izmjeniti ga da se spriječi slična pat-pozicija. Ali to je samo početak. Gradsko vijeće treba garantirati da se čuje pravi glas svih zajednica kao i da svi imaju pravedan udio u gradskom razvoju.

Hrvatska većina u Mostaru želi prisiliti visokog predstavnika da nametne rješenje. Ali upotrebu posebnih bonskih ovlaštenja treba ograničiti na najizuzetnije situacije: njihova upotreba u pitanju koje Gradsko vijeće može samo riješiti bi osnažilo kulturu ovisnosti. Međunarodna zajednica trebala bi dati jasnu poruku da četrnaest godina nakon svršetka rata, vrijeme je da Bosanci preuzmu odgovornost za vlastitu budućnost.