Mostarci protiv izgradnje elektroenergetskih objekata: Dozvole se izdaju stihijski, mimo zakona
Problem su iznijeli u javnost i pozvali predstavnike lokalnih i kantonalnih vlasti da izvrše izmjene prostornog plana tako da se zaštite interesi mještana.
Nelegalne dozvole
"Osnova za izdavanje ovih koncesija jeste Prostorni plan Grada Mostara iz 2012. godine čije izmjene i dopune vezano za elektroenergetske objekte je usvojilo Gradsko Vijeće Mostara u januaru 2022. godine. Međutim suprotno tvrdnjama nadležnih vlasti Grada Mostara, ni 2012. niti 2022. godine prilikom donošenja i izmjena Prostornog plana nije konsultovana lokalna zajednica, što predstavlja samo jednu u nizu aktivnosti koje su urađene mimo zakona i procedura", ustvrdili su mještani zabrinuti za budućnost svog životnog prostora.
Predstavnik mještana naselja Miljkovića i Kozica Mario Ćosić je ustvrdio da je Gradsko vijeće Mostara na nezakonit način 2012. godine prostornim planom ucrtalo markice za solarne i vjetroelektrane na 90 posto područja njihove mjesne zajednice, što podrazumijeva cijelo selo Kozice uključujući i obiteljske kuće.
"Unatoč nastalim promjenama koje su ozbiljno ugrozile naše živote gradske vlasti nisu provele javnu raspravu u mjesnoj zajednici i tako uključile lokalno stanovništvo što je bila i zakonska obveza", rekao je Ćosić.
Brojni problemi
Predstavnik naselja Međine Armin Dubljević je kazao kako u njegovom naselju žive porodice koje se uglavnom bave stočarstvom, pčelarstvom, poljoprivredom što im je i glavni izvor prihoda, te da strahuju od ugrožavanja životne sredine i budućnosti koja ih očekuje.
"Mi smo uvjereni da će izgradnja solarnih postrojenja na brdima iznad naših kuća drastično ugroziti naš životni prostor, kvalitetu života, sigurnost, kao i egzistenciju, s obzirom na situaciju u kojoj se trenutno nalazimo", istakao je Dubljević.
Predstavnik mještana naselja Gubavica i Pijesci Enes Rahimić je naglasio i da se prenamjenom zemljišta iz šumskog ili poljoprivrednog u građevinsko zemljište krši Zakon o privremenoj zabrani upravljanja državnom imovinom koji je donio Visoki predstavnik za BiH još 2005. godine.
"Prostornim planom Grada Mostara više od 50 posto današnje površine naselja Gubavice i Pijesaka određeno kao industrijska zona za gradnju solarnih i vjetroelektrana. Znači, plan je ova dva naselja pretvoriti u ogromne elektrane. Šta će biti s nama mještanima, kako ćemo živjeti u moru panela? Postavljamo pitanje, sa kojom se namjerom samo u našim selima grubo prekršio zakon o poljoprivrednom zemljištu koji izričito brani prenamjenu poljoprivrednog zemljišta od 1. do 4. klase u građevinsko zemljište? Naročito u ovolikom opsegu", rekao je Rahimić.
Predstavnik naselja Prigrađani Mirsad Kuko je ukazao na teškoće s kojima se svakodnevno susreću dugi niz godina.
"Vodu za piće sa Izvorišta Salakovac koristi više hiljada stanovnika Bijelog Polja. Još 2008. godine Grad Mostar je usvojio Odluku o zaštitnim zonama izvorišta Salakovac, dakle dodjela koncesija za na lokalitetu izvorišta je direktno kršenje te odluke. Međutim, shvativši da je prostorni Plan u koliziji sa ovom Odlukom, institucije Grada Mostara naručuju novu studiju 2022. godine koja ih svrstava u jednu kategoriju čime izravno pogoduju investitorima. Međutim i u novom pravilniku stoji zabrana izgradnje bilo kakvih objekata koji potiču eroziju tla", istaknuo je Kuko.
Udovoljavanje investitorima
Predstavnik Planinice Tomislav Džidić upozorava da se udovoljavanjem željama investitora njihove privatne posjede ogradili parcelama, na kojima je, kako naglašava, planirana izgradnja elektroenergetskih objekata, tako da više nemaju slobodnog pristupa do njih.
"Na platou Planinice se nalazi i izvor vode pa nam nije jasno kako su iz kantonalnog ministarstva za okoliš uopće dodijelili okolišne dozvole", rekao je Džidić.
Mještani sedam naselja Grada Mostara jednoglasno poručuju da nisu protiv investicija, ali smatraju da se u ovom trenutku dodjela zemljišta za izgradnju energetskih objekata radi stihijski na temelju planske dokumentacije stare 11 godina i bez pravog uvida u stvarno stanje na terenu, koje je značajno izmijenjeno povratkom ljudi na prijeratna prebivališta.
Zbog toga su pozivali lokalne i kantonalne vlasti da zaštite interese građana te da izvrše izmjene Prostornog plana kojima će se postojeća postrojenja izmjestiti na lokacije što dalje od naseljenih mjesta.
