Inače, u Federaciji BiH postoji trenutno jedanaest investicijskih fondova sa oko 210.000 dioničara koji ostvaruju oko 20 posto prometa na Sarajevskoj berzi.
O rješenjima predloženim u Nacrtu zakona obavljena je široka javna rasprava u kojoj je postignut visok stepen saglasnosti učesnika na tržištu kapitala.
Pored uslova osnivanja i rada investicijskih fondova i društava za upravljanje, ovim zakonom reguliše se emisija i prodaja udjela i dionica, te otkup udjela, promocija fondova, poslovi koje za fondove obavljaju treće osobe, nadzor nad radom fondova, društava za upravljanje, banke depozitara i osoba koje obavljaju prodaju udjela i dionica.
Investicijski fond je, prije svega, ulaganje u vrijednosne papire na domaćem i stranom tržištu, ali i u nekretnine, što je jedna od novina predviđenih ovim zakonom, čija je svrha da se kroz investicijske fondove omogući aktiviranje slobodnog kapitala. U skladu s ovim ciljevima, Nacrt zakona u 14 poglavlja reguliše društva za upravljanje fondovima, banku depozitora, vrste investicijskih fondova, utvrđivanje vrijednosti imovine i cijene udjela i dionica investicijskih fondova, obavještavanje i izvještavanje dioničara i vlasnika udjela investicijskog fonda, registar udjela otvorenog investicijskog fonda, pripajanje i likvidaciju fonda i prodaju dionica ili udjela u investicijskim fondovima. Nacrt zakona razlikuje investicijske fondove sa javnom i sa zatvorenom ponudom, pri čemu ovi prvi mogu biti zatvoreni i otvoreni.
U raspravi je istaknuto da usvajanje ovog zakona treba da omogući daljnji razvoj tržišta kapitala sa svom infrastrukturom koja prati to tržište, slično drugim zemljama razvijene privrede, da bi se obezbijedili jednaki uvjeti poslovanja na području cijele Bosne i Hercegovine, kao i nesmetano povezivanje sa tržištima drugih zemalja.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
