{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Model javno-privatnog partnerstva kao način za brzu izgradnju koridora 5-C

F
26.6.2008. u 14:43
0
0
Model javno-privatnog partnerstva kao način za brzu izgradnju koridora 5-C
0
Model javno-privatnog partnerstva kao način za brzu izgradnju koridora 5-C
Model javno-privatnog partnerstva jedini je način za brzu izgradnju koridora 5-C, s obzirom na limitirani fiskalni i kreditni potencijal Bosne i Hercegovine, zaključak je učesnika u radu okruglog stola pod nazivom "Koncesijski modeli u izgradnji autoputa na koridoru 5-C“ u Sarajevu.
"Nadležne institucije BiH su autoputeve, posebno panevropski koridor 5-C, identificirale kao najviši državni prioritet i najvažniji strateški projekt za BiH ne samo od prometnog nego i od ekonomskog značaja“, riječi su državnog ministra komunikacija i prometa Bože Ljubića.

Učesnici rasprave, predstavnici Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i stručnjaci iz Hrvatske i Slovenije, sastali su se da bi razmijenili informacije i iskustva u finansiranju po modelu javno-privatnog partnerstva u regionu. Na temelju rasprave očekuje se da nadležne bh. institucije pripreme strategiju razvoja po tom modelu za finansiranje preostalih dionica na autoputu na koridoru 5-C na teritoriji FBiH, pri čemu treba da angažiraju konsultante i osiguraju suradnju s predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija.

Model privatno-javnog partnerstva podrazumijeva da dio posla odradi i država. BiH je to učinila: pripremila je studijsko-projektnu dokumentaciju, studiju okoliša i studiju izvodljivosti. Projektira se oko 170 kilometara autoputa.

Panevropski koridor povezuje Budimpeštu, Osijek, Sarajevo, Mostar i Ploče. U svojoj najvećoj dužini, 336 kilometara, prolazi kroz BiH. U ovoj državi je izgrađeno ili se gradi 45 kilometara (dionica Kakanj-Vlakovo). Vrijednost radova za preostalu dužinu od 291 kilometar, bez troškova izuzimanja zemljišta i PDV-a, iznosi tri milijarde eura.

Za narednih 65 kilometara, a to su dionice Kakanj-Zenica, Počitelj - granica na jugu, Svilaj-Odžak i Vlakovo-Tarčin, u završnoj fazi su pregovori s razvojnim bankama - Evropskom razvojnom bankom EBRD iz Londona i Investicijskom razvojnom bankom EIB iz Luxembourga. U septembru se, prema Ljubićevim riječima, očekuje od razvojnih banaka odobrenje oko 480 miliona eura za spomenute prioritetne dionice na autoputu koridor 5-C.

BiH, rečeno je, zna tačno šta nudi koncesionaru. Ponudit će već izgrađene dionice, one koje se grade i projektnu dokumentaciju. Može preuzeti troškove preostale projektne dokumentacije, troškove eksproprijacije i troškove potrebne administrativne procedure.

Državno ministarstvo je podržalo i uvođenje posebne naknade za autoputeve, u iznosu 0,10 KM, koja bi se putem entitetskih direkcija za autoputeve koristila za pripremu dokumentacije, eksproprijaciju zemljišta i sve troškove te vraćanje anuiteta za kredite koji su trenutno u fazi odobravanja ili su već odobreni.

"To je ono što država može priložiti kao svoj udio u privatno-javnom partnerstvu“, kazao je Ljubić.

Šef Jedinice za implementaciju projekta koridor 5-C Namik Kupusović kazao je da će, po potpisivanju kreditnih sporazuma ujesen, uslijediti izrada glavnih projekata, eksproprijacija i početak izgradnje. Prema uvjetima iz Studije izvodljivosti, predviđeno je da se 191 kilometar autoputa izgradi do kraja 2012., a preostalih 145 kilometara, dionice Doboj Jug-Zenica sjever (dužine 58,54 km) i dionica Vlakovo-Mostar sjever (dužine 86,4 km) do kraja 2017.

Republika Srpska svojih 46 kilometara ili 14 posto planira raditi na modelu javno-privatnog partnerstva.

"Mi ćemo im pomoći oko tumačenja studije izvodljivosti“, kazao je Kupusović.

Mađarska i Hrvatska planiraju svoje dionice završiti za nekoliko godina.

"Smatramo da BiH zbog svojih interesa i obaveza iz međunarodnih ugovora ne može biti na repu tih događaja i treba naći modele koji će dovesti do brze izgradnje autoputa“, rečeno je u radu okruglog stola.

Čulo se i to da su za BiH mnogo važniji ekonomski aspekti ovog projekta, jer u užem gravitacionom području ovog autoputa nastanjeno je više od dva miliona bh. stavnovnika, što je više od polovine njenog ukupnog stanovništva.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: