BiH
5

Mladi naraštaji nisu aktivno uključeni u proces suočavanja s prošlošću

FENA
Sudnica u Haškom tribunalu (Foto: EPA)
Sudnica u Haškom tribunalu (Foto: EPA)
Pravnik pri sudskim vijećima Tribunala Amir Čengić održao je danas na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) predavanje o temi "Genocid u praksi Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije“.

Fokus predavanja je bio pravna definicija genocida kako bi se auditorij bolje upoznao o njenoj primjeni u praksi.

"Genocid traži specifičnu namjeru da se uništi u cijelosti ili djelimično jedna od četiri zaštićene grupe: etnička, nacionalna, vjerska ili rasna grupa. Cilj genocida je grupa naroda, naprimjer, nacionalna grupa u BiH", kazao je u uvodnom izlaganju Čengić.

Pojasnio je da genocid nije usredotočen na individuu, nego na grupu kao takvu, a može se počiniti nanošenjem teških duševnih i fizičkih povreda i druge načine, "ali fokus nije sam čin ubistva, niti masovnost ubistva, nego je fokus na namjeru koju je počinilac imao kada je činio genocid“.

Naveo je da su za genocid kazne visoke, a kao primjer naveo je petoricu koji su osuđeni na kaznu doživotnog zatvora: Stanislav Galić, Vujadin Popović, Ljubiša Beara, Milan Lukić, Zdravko Tolimir, a okrivljeni su kao glavni počinioci koji su imali tu namjeru. Također, ima okrivljenih i za pomaganje i podržavanje genocida (Radoslav Krstić 25, Drago Nikolić 35 godina i drugi).

"Haški sud nema mogućnosti, a niti je bila ideja da procesuira sve ljude koji su učestvovali u genocidu, ali za to postoji Sud BiH koji se može time baviti", zaključio je Čengić.

Na pitanje da li ima interesovanja kod mladih o ovoj temi, predstavnik Sekretarijata MKSJ-a u BiH i šef Outreach programa u BiH Almir Alić smatra da mladi naraštaji nisu aktivno uključeni u proces suočavanja s prošlošću.

"Upravo zbog činjenice da oni žive sve negativne posljedice rata u svojim svakodnevnim životima, naši projekti koje implementiramo u srednjim školama i fakultetima u BiH i regiji, pokazuju da postoji interes kod mladih", smatra Alić.

Ističe da mladi žele razgovarati o ovim temama, ali ne postoji sistematski način u okviru njihovih nastavnih programa da se izučavaju teme tranzicione pravde i okviru njih suđenja za ratne zločine.

On smatra da mladi nude potencijal i imaju kapaciteta da doprinesu postkonfliktnom oporavku BiH.

Nakon analize pravne definicije, danas će se studenti IUS-a na predavanju upoznati o slučajevima iz prakse MKSJ-a.