BiH
19

"Mjesta bola" dirnula mnoge posjetitelje izložbe u Historijskom muzeju

FENA
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
(Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Izložba "Mjesta bola" s potpisom socijalnog antropologa Hariza Halilovića i skulptora Adisa Fejzića, otvorena večeras u Historijskom muzeju BiH, predstavlja njihovu avanturu slobode duha u nastojanju da posreduju svijetu svoje viđenje Srebrenice.

Izložba "Mjesta bola" s potpisom socijalnog antropologa Hariza Halilovića i skulptora Adisa Fejzića, otvorena večeras u Historijskom muzeju BiH, predstavlja njihovu avanturu slobode duha u nastojanju da posreduju svijetu svoje viđenje Srebrenice.

"Oba su, svako na svoj način, nakon genocida, ostali u životu sticajem okolnosti. Danas su ovdje, opet iznova pred etičkom i umjetničkom dilemom: Kako ne upasti u ekstremne osobne i kolektivne memorije, kako ne dopustiti da se nemoralno ušutka sjećanje, ali i kako ne dopustiti da se ne banalizira u kakofiniji politike i pojeftinjene religioznosti", rekao je fra Ivan Šarčević predstavljaući autore mnogobrojnim posjetiteljima na otvaranju izložbe.

Na osnovu sakupljenih podataka, osobnih i službenih pisama, papira Crvenog križa i forenzičkih izvještaja koje je Halilović godinama sakupljao, Fejzić je gradeći likovno sjećanje izradio printove, na kojima su oslikani priroda, cvijeće, drveće, srušene kuće i tabuti.

Takav prikaz posebno je, uz prisutne umjetnike, dojmio bh. političare Ćamila Durakovića, Sadika Ahmetovića i Emira Suljagića.

"Način na koji autori izložbe izražavaju sjećanja sigurno će ostati dokumentacija budućim generacijama. Prvi put kroz interpretaciju umjetnika susrećemo se da neko želi ostaviti sjećanje. To je za bh. građane puno važno jer se kroz posjete izložbi čuva tzv. živo sjećanje", kazao je Duraković.

Navodeći da je genocid u Srebrenici nepresušna inspiracija mnogim umjetnicima, Ahmetović je ukazao da oni koji su izvršili genocid nad nedužnim ljudima 1995. godine nisu bili ni svijesni da će oni ovakvim izložbama živjeti vječno kroz slike, priče i druge umjetničke izražaje.

Po Suljagićevim riječima, umijeće Halilovića i Fejzića ogleda se u tome da su predstavili "Mjesta bola" u Srebrenici, ali i drugim krajevima u BiH, ne narušavajući sve strahote, pri čemu su građanstvu poslali poruku ljudskosti što sigurno nije plod nacionalističke ideologije.

Na slikama, dodao je fra Ivan Šarčević, nema nikakvih teških riječi, ni spomena genocida, političkih ni ideoloških atributa, nema ni mahanja religioznom simbolikom.

"Sve je stišano, ali je sve prepoznatljivo. Sve je iskreno, tako da postaje univerzalno. Izložba je pohvala duhu slobode koji iz najtežih sjećanja hoće stvoriti novi život - izdići se iz pakla neprijateljstva koji zove i na nenasilje, nježnost, dobrotu i širenje prijateljstva", poručio je on na večerašnjoj izložbi.