Pojskić navodi da interventna uloga organa države treba da pomogne poslodavcima da bezbolnije prebrode probleme nastale recesijom i da zaštiti socijalni položaj radnika i socijalno ugroženih kategorija stanovništva.
Mjere koje budu preduzete treba da povećaju konkurentnu sposobnost privrede, ali i da spriječe porast nezaposlenosti i opadanje standarda radnika i socijalno ugroženih kategorija stanovništva u cjelini.
Predloženi Program mjera i Socijalni sporazum, smatra Pojskić, to samo djelomično osiguravaju, pa je osnovano pitanje da li su ovi dokumenti, koji su rezultat tripartitnog dogovora Vlade, poslodavaca i Sindikata, pravi odgovor na probleme koje nameće ekonomska kriza, odnosno recesija.
Predloženi Program mjera je dao samo dio odgovora na krizu, ali je njegova glavna mana što je dosta uopćen, deklarativan i ne vide se očekivani efekti tih mjera, smatra Pojskić.
Pojskić ukazuje na još neke moguće ekonomske i druge mjere, među kojima su jači i znatno veći podsticaji izvozu, otkup potraživanja izvoznika prije njegovog roka dospijeća, zatim proširiti i olakšati mogućnosti zaduživanja lokalnih zajednica za investiranje, putem kredita (zaduženje FBiH) osigurati potrebna sredstva za zapošljavanje radnika koji ostanu višak i za novo zapošljavanje.
Dodaje da je potrebno preispitati, odnosno promijeniti neka ranija opredjeljenja oko privatizacije, kao što je privatizacija Telekoma i dr., te omogućiti radnicima da budu sudionici i učesnici u procesu privatizacije te hitno predložiti zakon o radničkom akcionarstvu.
Umjesto načelnih opredjeljenja, navodi Pojskić, u Socijalnom sporazumu treba utvrditi odnos prema važnim pitanjima koja određuju materijalni i socijalni položaj radnika i drugih socijalnih kategorija. Prije svega, treba se odrediti prema zapošljavanju radnika koji će nastati kao višak, kao i novom zapošljavanju.
Vlada treba da se radi povećanja zaposlenosti zaduži i da otvori proces vođenja aktivne politike zapošljavanja pod određenim uvjetima. Trebalo bi u radnom zakonodavstvu predvidjeti da su radnici redovno informirani o mogućem višku i da, u skladu s Evropskom socijalnom poveljom, budu konsultovani o načinu i uvjetima rješavanja viška, navodi Pojskić.
Također, potrebno je što prije uvesti načelo da radnici putem svojih predstavnika učestvuju u organima upravljanja preduzećima u zavisnosti od broja zaposlenih radnika, kao što je slučaj u zemljama zapadne demokratije( Njemačka, Francuska, Slovenija i dr.).
"Očekujem da ćete ove i druge slične primjedbe, sugestije i prijedloge iznesene na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH uzeti u obzir i kao aneks ugraditi ih u Program mjera za ublažavanje globalne ekonomske krize i unapređenje poslovnog ambijenta i Socijalni sporazum za period 2009.-2010. godine", navodi Pojskić u pismu Federalnoj vladi, saopćeno je iz Centra za informiranje SDPBiH.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
